TEKST: Ada Ćeremida

DATUM OBJAVE: 10.6.2026.

Kada govorimo o Svjetskom prvenstvu, najčešće razmišljamo o reprezentacijama, navijačima i trenucima koji ulaze u sportsku historiju.


Ipak, svaki Mundijal istovremeno je i prilika da se pažnja usmjeri na prostore u kojima se ta historija događa. Ovogodišnje prvenstvo, koje će zajednički ugostiti Meksiko, Sjedinjene Američke Države i Kanada, donosi možda i najzanimljiviju kolekciju stadiona do sada od objekata koji su postali simboli svojih gradova do novih arhitektonskih ikona koje pomjeraju granice sportskog dizajna. 


stadioni_svjetsko_prvenstvo_bonjour_design_1

Foto: @duncshot , @dro.espino , @arvic_iii   

U Sjevernoj Americi stadion odavno nije samo mjesto za utakmicu, već važan dio urbanog identiteta, infrastrukture i javnog života. Upravo zato iza mnogih od ovih projekata stoje neka od najpoznatijih arhitektonskih imena svijeta, sa zadatkom da kreiraju iskustvo koje počinje mnogo prije prvog zvižduka. 

Dok odbrojavamo dane do početka prvenstva, izdvojili smo stadione čija je arhitektura jednako zanimljiva kao i utakmice koje će na njima biti odigrane.
 

 

 Monterrey stadion: Projektovan da uokviri planinu kao dio tribina


Ono što Estadio BBVA čini posebnim nije samo nogomet nego način na koji je arhitektura doslovno uključila krajolik u projekat. Stadion su projektovali arhitektonski studio Populous zajedno s meksičkim uredom VFO Arquitectos, a inspiraciju su pronašli u industrijskom identitetu Monterreya, grada čija je historija neraskidivo vezana za proizvodnju čelika. 

 



Zato nije slučajno što ga lokalci nazivaju "El Gigante de Acero" ili Čelični div. Konstrukcija koristi snažne čelične elemente i otvorene vizure koje usmjeravaju pogled prema planini Cerro de la Silla, jednom od najprepoznatljivijih prirodnih simbola Meksika.

Sa kapacitetom od oko 53.500 mjesta, stadion će tokom Svjetskog prvenstva ugostiti četiri utakmice, uključujući tri grupne i jednu nokaut faze. Posebnost je upravo osjećaj da planinski masiv postaje dio scenografije svake utakmice.

 

 

 

Atlanta stadion: Krov inspirisan rimskim Panteonom promijenio je način na koji gledamo stadione


Kada je otvoren 2017. godine, Mercedes-Benz Stadium odmah je postao jedan od najambicioznijih sportskih objekata svijeta. Projektovao ga je studio HOK, a njegov najpoznatiji element je revolucionarni pokretni krov sastavljen od osam trouglastih panela koji se otvaraju poput objektiva fotoaparata. 

 



Arhitekti su inspiraciju pronašli u oculusu rimskog Panteona, stvarajući efekat koji stadion pretvara u ogromnu skulpturu kada se krov otvori.

Unutrašnjost dodatno naglašava futuristički karakter zahvaljujući kružnom LED ekranu od 360 stepeni koji okružuje cijeli teren. Sa kapacitetom od oko 71.000 mjesta, Atlanta će ugostiti osam utakmica Svjetskog prvenstva, uključujući i jedno polufinale.

 

 
 

 

New York, New Jersey stadion: Najvažnija utakmica svijeta igrat će se na stadionu koji izgleda kao svjetlosna instalacija


MetLife Stadium možda nema pokretni krov ni futurističke forme Atlante, ali njegova fasada jedna je od najzanimljivijih u savremenoj sportskoj arhitekturi. Projektovali su ga 360 Architecture, EwingCole i Rockwell Group, koristeći aluminijske lamele koje tokom dana reflektiraju svjetlost, a noću se pretvaraju u ogromnu osvijetljenu opnu.

 

 

Kapacitet prelazi 82.000 mjesta, što ga čini najvećim stadionom Mundijala 2026. Upravo će ovdje biti odigrano veliko finale 19. jula, čime će stadion postati centralna pozornica najvećeg sportskog događaja na svijetu.

 

 

 Vancouver stadion: Kanadski stadion koji je redefinisao pokretne krovove


BC Place je otvoren 1983. godine kao najveći stadion na svijetu sa zračnim kupolastim krovom, ali njegova prava arhitektonska transformacija dogodila se nakon Zimskih olimpijskih igara 2010. 

Tada je stadion dobio novi kablovski podržan pokretni krov, koji je u trenutku završetka bio najveći takav sistem na svijetu. 

 

 

Projekat obnove vodio je Stantec Architecture, dok je originalni stadion projektovao Studio Phillips Barratt.

Rezultat je prostor koji se može potpuno otvoriti prema nebu Vancouvera ili zatvoriti u akustičnu arenu. Kapacitet za Svjetsko prvenstvo iznosi oko 54.500 mjesta, a stadion će biti domaćin sedam utakmica uključujući i nokaut fazu.

 

 
 

Santa Clara stadion koji je među prvima pokazao kako izgleda održiva sportska arhitektura


Levi's Stadium, dom San Francisco 49ersa, projektovao je HNTB u saradnji s arhitektonskim studijem Gensler. Za razliku od mnogih stadiona koji se oslanjaju na monumentalnost, ovaj projekat fokus stavlja na održivost. Na krovu se nalaze solarni paneli, dok je jedna od fasada pretvorena u veliki zeleni zid sa živom vegetacijom.


 

 

Kapacitet stadiona za Svjetsko prvenstvo iznosi oko 68.500 mjesta, a ugostit će više utakmica turnira. Njegov značaj u arhitektonskim krugovima dolazi iz činjenice da je među prvim velikim sportskim objektima projektovanim prema visokim standardima energetske efikasnosti.


 

 

 

Arrowhead Stadium, Kansas City Stadion koji nije najnoviji, ali je i dalje arhitektonska lekcija o atmosferi


Za razliku od futurističkih stadiona Atlante ili Monterreya, Arrowhead Stadium predstavlja drugačiji pristup. Projektovali su ga arhitekti iz kancelarije Kivett & Myers, a otvoren je još 1972. godine. Njegov dizajn fokusiran je na jednu stvar: približiti publiku terenu što je više moguće.

 



Sa više od 76.000 sjedišta, Arrowhead je poznat kao jedan od najglasnijih stadiona na svijetu zahvaljujući strmim tribinama koje zadržavaju zvuk unutar objekta. Upravo zato se često navodi kao primjer kako dobra arhitektura ne mora biti spektakularna da bi bila efektna.

 

 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.DESIGN

Foto: @dro.espino


Bonjour

Pejzažna arhitektica Mirna Krpo otkrila nam je greške koje pravimo pri uređenju vrta

TEKST: Ada Ćeremida

Pejzažna arhitektica Mirna Krpo otkrila nam je greške koje pravimo pri uređenju vrta Pejzažna arhitektica Mirna Krpo otkrila nam je greške koje pravimo pri uređenju vrta

Postoji razlog zbog kojeg se nakon nekoliko minuta provedenih u lijepo uređenom vrtu osjećamo mirnije.

Zelenilo, prirodni materijali i pažljivo oblikovan prostor mogu promijeniti način na koji doživljavamo svakodnevicu, čak i kada govorimo o malom balkonu usred grada. Upravo takvim prostorima bavi se dr. Mirna Krpo, pejzažna arhitektica i osnivačica Landscape Studija AvliYa iz Sarajeva.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_01
sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_02

Kroz svoj rad Mirna kreira vrtove, dvorišta i vanjske prostore koji nisu samo estetski privlačni, već i prilagođeni ljudima koji ih koriste. 

Postoji velika vjerovatnoća da ste već boravili u nekom od prostora koje je oblikovala. Njeni pejzažni projekti nalaze se u vrtovima hotela i ugostiteljskih objekata, školskim dvorištima, javnim prostorima i privatnim rezidencijama širom Bosne i Hercegovine. 

Iza nje stoje projekti poput dvorišta realizovanih u saradnji s humanitarnim organizacijama, kao i brojnih terasa, bašti i eksterijera koje danas prepoznajemo kao mjesta ugodnog boravka i susreta.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_04
sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_03
 

Razgovor sa pejzažnom arhitekticom Mirnom o vrtovima koji traju


Dok trendovi u uređenju eksterijera dolaze i prolaze, određeni principi ostaju jednako važni bez obzira na godinu ili stil. U razgovoru s Mirnom Krpo dotakli smo se upravo tih tema od biljaka koje se uvijek vraćaju u njene projekte do načina na koji i najmanji balkon može postati prostor za odmor, druženje i svakodnevni predah.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_1

Dr. Mirna Krpo, pejzažna arhitektica, osnivačica studija AvliYa



Mirna, možete li nam za početak približiti kako je nastao Landscape Studio „AvliYa“ i šta vas je prvobitno privuklo pejzažnoj arhitekturi i radu sa zelenilom?


Landscape Studio „AvliYa“ nastao je iz ljubavi prema prostoru koji ima dušu. Sama riječ „avlija“ u našem narodu nikada nije predstavljala samo dvorište, ona je bila mjesto okupljanja, mira, porodičnih razgovora, mirisa cvijeća i osjećaja pripadnosti. Upravo ta emocija bila je inspiracija da kroz savremeno pejzažno projektovanje sačuvamo dio tradicije i prenesemo ga u današnji način života.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_7

Pejzažna arhitektura me privukla jer sam vrlo rano shvatila koliko priroda utiče na čovjekovo raspoloženje, mir i svakodnevicu. Uređivanje prostora za mene nikada nije bilo samo estetsko pitanje, već način da ljudima vratimo osjećaj povezanosti s prirodom, sa sobom i sa domom. 

Najljepši dio ovog posla je činjenica da iza svakog projekta ostaje prostor u kojem će neko stvarati uspomene, odrastati, odmarati se i živjeti.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_8

Koliko se odnos ljudi prema vrtovima, balkonima i vanjskim prostorima promijenio posljednjih godina, posebno kada govorimo o životu u gradu?  

Mislim da su ljudi danas mnogo svjesniji koliko im je potreban kontakt s prirodom, posebno u urbanim sredinama gdje je tempo života ubrzan. Nekada su balkoni i dvorišta često bili zapostavljeni prostori, a danas postaju produžetak doma, mjesto mira, odmora i bijega od svakodnevnog stresa.

Sve više ljudi želi mali kutak zelenila, čak i na nekoliko kvadrata, jer su shvatili da biljke ne mijenjaju samo prostor nego i energiju života. Posebno mi je drago što se danas više pažnje posvećuje funkcionalnosti, prirodnim materijalima i stvaranju prostora koji imaju osjećaj topline i života, a ne samo vizuelne ljepote.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_4
sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_17

Kada prvi put vidite neki prostor, šta je ono na šta odmah obraćate pažnju prije nego počnete razmišljati o samom uređenju?


Prvo pokušam osjetiti prostor. Svaki prostor ima svoju energiju, svjetlost, ritam i način na koji „diše“. Posmatram odnos svjetla i sjene, postojeću vegetaciju, pogled koji prostor pruža, ali i način života ljudi koji će tu boraviti.

Za mene dobar projekat nije samo lijepo uređen prostor, nego prostor koji djeluje prirodno, skladno i u kojem se čovjek osjeća smireno. Zato uvijek nastojim razumjeti emociju i potrebe klijenta prije nego krenemo u samu realizaciju.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_0_1
sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_ba_2
sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_0_2

Postoji li biljka, drvo ili kombinacija zelenila kojoj se uvijek vraćate i koju posebno volite koristiti u projektima?


Uvijek se vraćam mediteranskim biljkama i kombinacijama koje prostoru daju osjećaj topline, elegancije i prirodnog mira. Masline imaju posebno mjesto u mom radu jer nose simbol trajnosti, snage i života. Osim njih, veoma volim kombinovati lavandu, ukrasne trave, zimzeleno bilje i prirodne teksture koje prostoru daju dinamiku tokom cijele godine.

Volim kada vrt izgleda profinjeno, ali istovremeno nenametljivo, kao da je oduvijek pripadao tom prostoru.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_9

Šta mislite da ljudi najčešće zanemare kada pokušavaju sami urediti balkon, vrt ili dvorište?


Najčešće se fokusiraju samo na trenutni vizuelni efekat, a zaborave funkcionalnost i dugoročnost prostora. Biljke nisu dekoracija koja traje nekoliko dana, one su živi organizmi koji traže pravilan odabir pozicije, svjetlosti i održavanja.

Koji detalj ili element može potpuno promijeniti dojam jednog vanjskog prostora, čak i kada budžet ili kvadratura nisu veliki?

Rasvjeta i pravilno raspoređeno zelenilo mogu potpuno transformirati prostor. Čak i mali balkon može djelovati luksuzno i toplo ako ima dobru atmosferu, nekoliko pažljivo odabranih biljaka i detalje od prirodnih materijala.

Mislim da ljudi često podcjenjuju moć ambijenta. Nekada jedna maslina, kvalitetna klupa ili diskretna rasvjeta mogu stvoriti osjećaj mira koji vrijedi više od velikih i skupih projekata.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_10

Postoji li projekat na kojem ste radili koji vam je posebno ostao u sjećanju i zašto?

Posebno mjesto u mom srcu imaju projekti i humanitarne akcije realizovane u saradnji sa udruženjima Srce za djecu oboljelu od raka i Dajte nam šansu. To nisu bili samo projekti uređenja prostora, nego prilike da kroz svoj rad unesemo malo topline, mira i ljepote ljudima kojima je to u određenim trenucima života najpotrebnije.

Takvi projekti vas podsjete da pejzažna arhitektura nije samo estetika. Prostor može imati emotivnu i iscjeljujuću vrijednost. Kada vidite osmijeh djece, porodica ili ljudi koji u tom prostoru pronađu trenutak mira i radosti, tada shvatite koliko ovaj posao zapravo ima dubinu.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_6

Kada govorimo o pejzažnoj arhitekturi i uređenju eksterijera, koji su trendovi trenutno najzanimljiviji, ali i oni za koje mislite da imaju dugoročnu vrijednost?

Trenutno su veoma popularni prirodni i minimalistički koncepti, mediteranski stil, organski oblici, održivi materijali i vrtovi koji djeluju opušteno i prirodno. Ljudi sve više biraju prostore koji nisu „savršeno strogi“, nego djeluju smireno i autentično.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_20
sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_2
sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_21

Za kraj, kako za vas izgleda idealan proljetni ili ljetni vrt, prostor u kojem biste najradije provodili slobodno vrijeme?

Moj idealan vrt nije nužno najveći niti najluksuzniji. To je prostor koji ima mir. Puno zelenila, prirodne materijale, miris lavande i masline koje stvaraju hlad i osjećaj trajnosti. Prostor u kojem se čuje tišina, lagani zvuk vjetra i gdje čovjek može na trenutak usporiti.

Volim vrtove koji okupljaju ljude, ali istovremeno pružaju osjećaj privatnosti i smirenosti. Za mene je najljepši prostor onaj u kojem priroda i čovjek funkcionišu zajedno, jednostavno, iskreno i bez pretjerivanja.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_1_1

Ipak, mislim da dugoročnu vrijednost uvijek imaju projekti koji poštuju prirodu prostora i potrebe čovjeka. Trendovi prolaze, ali toplina, sklad, funkcionalnost i osjećaj mira ostaju važni bez obzira na vrijeme.

Posebno pamtim akcije u kojima smo zajedno s ljudima dobre volje stvarali toplije i humanije okruženje, jer su upravo ti trenuci razlog zbog kojeg ovaj posao radim srcem.


sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_1_3
sarajevo_bih_pejzazna_arhitektura_bonjour_design_1_2

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.DESIGN

Foto: Mirna Krpo


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!