TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 6.3.2026.
Za launch Bonjour.DESIGN-a znali smo da moramo ciljati visoko, upravo zato nam je posebno drago što novo poglavlje otvaramo razgovorom s Karimom Rashidom.
Prije dvanaest godina, 2014., kada je digitalni svijet još uvijek bio sporiji, Instagram tek u usponu, a MODA.MO tek počinjao graditi svoj glas, arhitektica Martina Milićević je razgovarala s Karimom Rashidom o pink bojama, DJ setovima i demokratskom dizajnu.
Od tada do danas, svijet je prošao kroz ubrzanja koja nismo mogli predvidjeti. Algoritmi su preuzeli vizuelni prostor. Umjetna inteligencija generiše milijarde slika dnevno. Tržišta su postala globalna, ali estetika često uniformna, a mi smo od modnog portala izrasli u platformu koja razumije da je dizajn mnogo više od objekta, on je arhitektura iskustva.
Danas, dok pokrećemo Bonjour.DESIGN kao novu, posvećenu arhitektonsku i dizajnersku vertikalu unutar Bonjour.ba, činilo nam se gotovo simboličnim da krug zatvorimo i otvorimo, upravo s Karimom Rashidom.
Ako je 2014. bila o estetici, 2026. je o sintezi.
Karim Rashid je jedan od najutjecajnijih dizajnera savremenog doba, autor više od 4.000 realizovanih projekata širom svijeta, poznat po spoju tehnologije, humanosti i optimizma u dizajnu.
U ovom razgovoru dotakli smo se transformacije dizajnerske profesije, Memoria kolekcije, iskustvenih prostora i odgovornosti dizajnera u 2026. godini. Zanimljivo, riječ koju Karim koristi da opiše trenutnu fazu svoje karijere je “ekspanzija” na simboličan način opisuje i našu, iz Bonjour.ba u Bonjour.DESIGN.
Možda je upravo u toj paraleli razlog zašto se ovaj razgovor čini kao prirodan nastavak, a ne povratak.
Bonjour Karim, prošlo je više od decenije od našeg prethodnog razgovora s vama.
Sada, kada se ponovo povezujemo povodom lansiranja naše posvećene dizajnerske platforme, kako gledate na svoj put u proteklih deset godina kreativno i filozofski?
Decenija je neobična mjera vremena. U dizajnu, deset godina može djelovati kao treptaj, a ipak sadržavati čitave živote ideja. Moj put nije bio o reinvenciji, već o destilaciji. Postepenom reduciranju ka jasnoći. Manje buke, više suštine. Moj rad je postao tiši u formi, ali dublji u emociji. Više ne jurim novinu; tražim rezonancu.
I možda najvažnije, svjesno sam se vratio dječijem stanju, onoj rijetkoj teritoriji o kojoj je Picasso govorio gdje je radoznalost neustrašiva, a mašta instinktivna. Za mene, dizajnirati znači štititi tu nevinost. Godine ne bi trebale učvrstiti viziju; trebale bi je omekšati. Učiniti nas perceptivnijima, osjetljivijima, slobodnijima.
Filozofski, moje uvjerenje je samo ojačalo: dizajn nije o objektima; on je o oblikovanju iskustva, ponašanja i osjećaja.
On je nevidljiva arhitektura svakodnevnog života. Vrijeme nije umanjilo moju radoznalost. Pojačalo ju je.
Vaš rad je oduvijek bio duboko ukorijenjen u optimizmu i senzornom iskustvu.
U vremenu obilježenom globalnom nesigurnošću i digitalnom prezasićenošću, vjerujete li da dizajn i dalje ima moć oblikovati emocionalno blagostanje? Ili se njegova uloga suštinski promijenila?
Živimo u dobu preopterećenosti digitalna buka, vizuelna repetitivnost, beskrajne distrakcije i oko 1,4 milijarde slika generisanih dnevno. Ipak, ljudsko tijelo ostaje analogno. I dalje osjećamo teksturu. I dalje reagujemo na boju. Dodirujemo hladno i toplo. I dalje žudimo za ljepotom.
Dizajn nikada nije bio važniji. U nestabilnim vremenima, emocionalna jasnoća postaje nužnost. Svijetao prostor, mekana površina, krivina koja pristaje ruci to nisu površni gestovi. To su psihološka sidrišta.
Dizajn oblikuje raspoloženje. Oblikuje samopouzdanje. Oblikuje dostojanstvo. Njegova uloga nije umanjena. Produbljena je.
Ali problem danas, u poređenju s periodom od prije deset godina, jeste što sam tada bio slobodniji da se izrazim, dok danas većina brendova i kompanija kopira i prati trendove, pa svjedočimo uniformnosti širom svijeta.
Imate li lična pravila kreativnosti ili je sama kreativnost pobuna protiv pravila?
Koje discipline ili ograničenja namećete sebi na početku projekta?
Kreativnost nije haos. Ona je disciplinirana sloboda. Namećem redukciju. Pitam se: Može li ovo biti lakše? Može li biti senzualnije? Može li biti inteligentnije? Uklanjam dok objekt ne prodiše.
Ograničenja su darovi. Ona tjeraju na izum. Potpuna sloboda je paraliza. Unutar granica, mašta ubrzava. Ali jedno pravilo stoji iznad svih: nikada ne ponavljati sebe.
Navika je neprijatelj originalnosti.
Vaša recentna kolekcija Memoria nosi snažnu emocionalnu dimenziju u formi i narativu.
Šta za vas znači sjećanje u prostornom i produkt dizajnu i na koji način je taj koncept oblikovao ovu kolekciju?
Sjećanje je nevidljivo, ali moćno. Ono je tihi sloj unutar svakog objekta i prostora. U kolekciji Memoria nisam bio zainteresovan za nostalgiju. Ne dizajniram prošlost.
Dizajniram kontinuitet emocije. Forma može pokrenuti prepoznavanje bez imitacije. Krivina može djelovati poznato, a da nije historijska. Proporcija može evocirati ugodu bez reference. Sjećanje je, za mene, emocionalna inteligencija ugrađena u materijal. To je način na koji dizajn postaje intiman.
Kada posmatrate svoje najnovije projekte, šta vas najviše uzbuđuje u budućnosti senzornog i iskustvenog dizajna?
Ulazimo u fazu u kojoj se granice brišu između fizičkog i digitalnog, između objekta i atmosfere, između tehnologije i emocije i to pokušavam komunicirati kroz svoj rad.
Ono što me uzbuđuje jeste imerzija. Prostori koji djeluju fluidno. Materijali koji djeluju živo. Okruženja koja angažuju sva čula, ne samo oko.
Budućnost dizajna nije ni minimalna ni maksimalna. Ona je iskustvena. Ona je relacijska. Ona je duboko ljudska.
Kada biste trenutnu fazu svoje karijere morali opisati jednom riječju, koja bi to bila i zašto?
Ekspanzija.
Ne ekspanzija u količini, već u dubini. Širenje percepcije.
Dublja integracija tehnologije, emocije, proizvodnje i humanosti.
Koji biste savjet dali mladim dizajnerima koji djeluju u kontekstima u razvoju, gdje resursi mogu biti ograničeni, ali mašta obilna?
Ograničenja su katalizatori. Ne čekajte idealne uslove. Oni ne postoje. Stvarajte s onim što imate. Oskudica često proizvodi najoriginalnije glasove.
Najvažnije, zaštitite svoju jedinstvenost.
Svijetu ne treba još jedna imitacija bež minimalizma. Potrebna mu je hrabrost. Potreban mu je optimizam.
Potrebna mu je vaša vizija i originalnost.
Koja je odgovornost dizajnera u 2026. godini? Da li je ona estetska, ekološka, društvena ili nešto sasvim drugo?
Odgovornost dizajnera danas je sinteza. Ljepota bez etike je prazna. Održivost bez emocije je nepotpuna. Društvena osviještenost bez estetske inteligencije nema uticaj.
Ne oblikujemo samo objekte. Oblikujemo kulturu. Dizajn je potpis civilizacije.
Gledajući unazad na vlastitu evoluciju, koje ste uvjerenje o dizajnu u potpunosti promijenili?
Rano u svojoj karijeri vjerovao sam da će tehnologija definisati budućnost dizajna. Sada razumijem: čovječnost je ta koja je definiše, a tehnologija je alat. Emocija je odredište. Empatija je temelj. Senzorno bogatstvo je bezvremensko.
Budućnost neće biti hladnija.
Bit će osjetljivija, senzualno minimalnija, interaktivnija i poetičnija.
Naš razgovor završava jednostavno. Bez velike tačke. Bez dramatične izjave. Samo jedna riječ:
Globalove.
Karim tako potpisuje mailove, objave, pa i intervjue. Nije to tipfeler. Nije ni slogan. To je kondenzovana filozofija.
Globalove je spoj riječi global i love ali u njegovom slučaju to je mnogo više od lingvističke igre. To je ideja da dizajn mora biti univerzalan, inkluzivan i emocionalno inteligentan. Da nadilazi granice tržišta, geografije i kulture. Da ne postoji samo kao objekt, već kao sila povezivanja.
Globalove je Rashidova humanistička estetika dizajna: dizajn koji povezuje, dizajn koji uključuje, dizajn koji šalje poruku ljubavi i povezanosti širom svijeta.
U eri u kojoj algoritmi stvaraju vizuale bez konteksta, a trendovi se šire brzinom svjetlosti, Karim nas poziva da ne zaboravimo na ono što je najvažnije: na ljubav kao filozofiju i praksu dizajna. Dizajn nije samo estetika dizajn je poruka, emocija, ljudska potreba za povezivanjem, a u toj poruci leži snaga koju Karim gradi više od trideset godina
Ta poruka rezonuje i s nama u Bonjour.DESIGN-u: ekspanzija znači dublje razumijevanje uloge dizajna u društvu.
Ako je zadnji razgovor iz 2014. bio o formi i energiji, ovaj iz 2026. je o empatiji, globalnoj povezanosti i budućnosti osjećanja i možda je upravo Globalove najbolji sažetak onoga što dizajn može i treba biti.
TEKST: Ada Ćeremida
Nakon arhitekture i interijera, BIG SEE Awards 2026 u kategoriji produkt dizajna donosi 12 objekata koji pokazuju kako inovacija ne mora biti glasna da bi bila važna.
Ovogodišnji Grand Prix pobjednici BIG SEE Awards 2026 u kategoriji produkt dizajna pokazuju koliko široko danas možemo razumjeti pojam inovacije.
Ona više nije vezana samo za novu tehnologiju, nego i za bolji način korištenja, manje materijala, jasniju funkciju i duži životni ciklus proizvoda. Među pobjednicima su komadi namještaja, rasvjeta, sistemi za energiju, obuća, igračke za pse, mobilnost, collectible design i održivo posuđe.
Ono što ih povezuje jeste ideja da dizajn treba riješiti stvarnu potrebu, a ne samo izgledati dobro na fotografiji. Zato ova lista djeluje kao presjek onoga što produkt dizajn danas može biti: praktičan, emotivan, održiv, tehnološki napredan i vrlo blizak svakodnevnom životu.
Cabrio je fleksibilno vanjsko sklonište koje korisniku daje kontrolu nad suncem, laganom kišom i osjećajem otvorenosti.
Dizajn Dirka Wynantsa za Extremis funkcioniše kao spoj lounge komada i arhitektonskog elementa, jer ne zatvara prostor, nego ga čini udobnijim za boravak. 
Inovativnost je u njegovoj modularnosti, laganoj vizuelnoj formi i mogućnosti lakog rastavljanja. To ga čini relevantnim i za privatne terase i za ugostiteljske prostore koji traže komfor bez gubitka kontakta s prirodom.
TSUBOMI je lampa koja proces pakovanja, transporta i korištenja pretvara u dio dizajnerskog iskustva. Kazuhiro Yamanaka osmislio je rasvjetno tijelo od savijenog papira koje se iz ravne forme otvara u skulpturalan objekt. 
Svjetlo naglašava nabore, asimetriju i prozračnost materijala, pa svaka lampa dobija blago drugačiji karakter. U ovom projektu inovacija nije samo tehnička, nego i takva da korisnik postaje dio transformacije objekta.
Creative Power 40W odgovara na sve važnije pitanje savremenih interijera: kako napajanje učiniti sigurnijim, fleksibilnijim i vizuelno smirenijim.
Tim koji čine Milosz Bertman, Jean-Paul Otto, Mario Moyano Jimenez, Amani Soumri i Derk van Peer dizajnirao je sistem koji struju tretira kao integrisani dio prostora. 
Magnetna konekcija smanjuje nered kablova i omogućava intuitivno korištenje za rasvjetu i punjenje. Ovo je produkt dizajn koji ne traži pažnju, ali rješava problem koji svi poznajemo.
STOREY donosi kućno skladištenje energije u formi koja više liči na pametan komad za dom nego na tehnički uređaj koji želimo sakriti.
Propeller Design je za Sunology kreirao kompaktan proizvod sa aluminijskim kućištem, integrisanim ručkama, točkićima i mogućnošću slaganja. 
Njegova snaga je u tome što energiju čini mobilnom, proširivom i razumljivom za svakodnevnu upotrebu. Umjesto hladnog jezika baterija, STOREY uvodi mekšu i dostupniju estetiku energetske nezavisnosti.
Onggi and Container Series prevodi korejsku kulturu fermentacije u savremeni kućni predmet. Dizajnerski studio SWNA, kroz rad Sukwooa Leeja, Hayeon Yoo, Doheona Yua i Jungmina Parka, ne koristi tradiciju kao dekorativnu referencu, nego kao funkcionalnu polaznu tačku. 
Posude su prilagođene današnjim domovima, frižiderima i ritualima posluživanja. Inovativnost je u tome što kulturno naslijeđe ostaje živo kroz svakodnevnu upotrebu, a ne kroz nostalgiju.
Tanuki 2 je japanski inspirisana cipela od washi papira koja pokazuje koliko redukcija može biti sofisticirana.
Anna i Ran Yona te Markus Kittner za Wildling koriste materijal poznat po lakoći, prozračnosti i fleksibilnosti, ali ga prenose u zahtjevan svakodnevni proizvod.
Dizajn uklanja višak podstava, stabilizatora i materijala u đonu, ostavljajući ono što je zaista potrebno. Time cipela postaje odgovor na pitanje koliko je dovoljno za udobnost, eleganciju i slobodu pokreta.
Dog Toy Collection pokazuje da dizajn za kućne ljubimce može biti jednako promišljen kao dizajn za ljude. 
Above Agency je za Earth Rated osmislio kolekciju u kojoj svaki predmet ima jasnu interakciju, od žvakanja do donošenja i zajedničke igre. Prirodna guma, taktilne teksture i izdržljiva konstrukcija daju proizvodima funkcionalnu vrijednost.
Kolekcija je inovativna jer spaja emocionalni odnos, praktičnost i prepoznatljiv vizuelni jezik u jedinstvenu porodicu proizvoda.
Wall Mounted Cafe Table + Removable Bracket rješava jedan vrlo čest problem ugostiteljskih prostora: kako dobiti dodatnu površinu bez zauzimanja poda. 
George & Willy su dizajnirali zidni sto s nosačem koji ostaje diskretan, dok se ploča može postaviti ili ukloniti prema potrebi. To je mali, ali pametan proizvod za kafiće, uske prolaze, terase i prostore koji se stalno mijenjaju tokom dana. Njegova inovacija je u ravnoteži između trajnog elementa i fleksibilne upotrebe.
rabbit r1 je jedan od najprepoznatljivijih pobjednika jer AI asistenciju pretvara u fizički, taktilni uređaj. 
Dizajn koji potpisuju rabbit i teenage engineering donosi jarko narandžasto kućište, jednostavno rukovanje i identitet koji se jasno odvaja od klasičnih pametnih telefona. Ideja nije da AI bude samo još jedna aplikacija na ekranu, nego samostalno iskustvo korištenja.
Zbog toga rabbit r1 djeluje kao mali manifest o tome kako bi novi digitalni rituali mogli izgledati.
Pedal 4 daje vrlo konkretan odgovor na problem gradske dostave: zašto koristiti preveliko vozilo kada je potreban manji, servisabilan i efikasniji sistem. 
Joe Allum, Patrick Bion i Liam Sill za Minimal razvili su vozilo sa čeličnim okvirom, jasnom cargo geometrijom, pedal assist sistemom i FleetOS podrškom. Dizajn je namjerno ogoljen, robustan i lako čitljiv.
U urbanom kontekstu, njegova vrijednost leži u tome što formu, proizvodnju i svakodnevnu logistiku svodi na ono što je zaista potrebno.
Moon Rock Anthe seat ulazi u područje collectible designa kroz materijalni eksperiment koji izgleda kao da dolazi između industrije i svemira. 
Studio Furthermore za Markov Studio koristi otpadne automobilske felge i proces aluminijske pjene kako bi stvorio sirovu, poroznu, gotovo vulkansku površinu. Komad ne govori samo o reciklaži, nego o novoj estetici koja iz nje može nastati. To je dizajn koji od materijalnog otpada pravi predmet s karakterom, pričom i snažnim vizuelnim identitetom.
Bioplates postavlja važan standard za održivi dizajn u profesionalnom ugostiteljstvu.
Alex Hell i Gabi Neves za Studioneves razvili su posuđe koje nije zamišljeno kao jednokratna bio-alternativa, nego kao dugotrajan proizvod za intenzivnu upotrebu. 
Njegova vrijednost je u kombinaciji izdržljivosti, rafiniranog izgleda i jasne strategije kraja životnog ciklusa. Bioplates pokazuje da održivost ne mora značiti kompromis, nego može biti ugrađena u materijal, formu, funkciju i način korištenja.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
