TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 21.6.2026.
Ako su arhitektonski Grand Prix pobjednici pokazali kako danas gradimo gradove, ovogodišnji dobitnici u kategoriji interijera otkrivaju kako oblikujemo iskustva unutar njih. Od vrtića i radnih prostora do historijskih vila i paviljona u Veneciji, riječ je o projektima koji pokazuju da dobar interijer nikada nije samo pitanje estetike.
Ovogodišnje BIG SEE Awards 2026 nagrade u kategoriji interijera prepoznale su projekte koji odgovaraju na vrlo različite potrebe: od rada i obrazovanja do druženja, stanovanja i kulture.
Zajedničko im je to što prostor koriste kao alat za stvaranje boljih iskustava, a ne samo kao vizuelni okvir. Umjesto spektakularnih gesti, nagrađeni projekti oslanjaju se na pažljivo promišljene materijale, svjetlo, kretanje i atmosferu.
Rezultat su interijeri koji jednako dobro funkcionišu koliko i izgledaju. Upravo zbog toga našli su se među Grand Prix pobjednicima BIG SEE Awards 2026.
Smješten u obnovljenoj historijskoj vili u Šangaju, ovaj butik koristi interijer kao produžetak identiteta brenda. Sačuvane drvene krovne konstrukcije, unutrašnje dvorište, mikrocementne površine i detalji od mesinga stvaraju prostor koji istovremeno djeluje savremeno i duboko povezan s lokalnim kontekstom. 
Posebna vrijednost projekta leži u načinu na koji mirisi, materijali i svjetlo zajedno grade iskustvo prostora. Umjesto klasične trgovine, nastaje gotovo scenografsko okruženje koje posjetioca uvodi u svijet brenda.
Centralni element ovog projekta nije namještaj ni dekoracija, već impresivno stepenište koje postaje mjesto susreta, igre i svakodnevnog života. Ono povezuje različite nivoe kroz mostove, galerije i međuprostore koji podstiču spontanu interakciju. 
Projekt pokazuje kako zajednički prostori mogu biti aktivni dio svakodnevnice, a ne samo prolazne zone između sadržaja. Fokus na društvenim aktivnostima omogućio je efikasnije korištenje prostora bez nepotrebnih kvadrata.
Radni prostor ovdje je zamišljen kao okruženje koje podržava kreativnost jednako koliko i produktivnost. Boje, teksture, biljke i namještaj po mjeri razbijaju monotoniju tipičnih kancelarijskih enterijera. 
Umjesto uniformnog prostora, zaposlenici imaju različite zone za fokusirani rad, saradnju i neformalne razgovore. Interijer uspijeva pronaći ravnotežu između energije i smirenosti, stvarajući ugodnije radno okruženje za svakodnevni boravak.
Ovaj vrtić pokazuje kako interijer može postati aktivni učesnik u procesu odrastanja. Platforme, otvori, niše i elementi prilagođeni djeci podstiču istraživanje, igru i samostalnost. 
Topli drveni elementi i pažljivo kontrolisana paleta boja smanjuju vizuelnu preopterećenost prostora, dok akustička rješenja doprinose osjećaju mira. Rezultat je okruženje koje istovremeno podstiče radoznalost i pruža osjećaj sigurnosti.
Smješten u Bauhaus vili iz 1932. godine, ovaj stan istražuje kako historijsko naslijeđe može funkcionisati u savremenom porodičnom životu. Originalni karakter prostora pažljivo je očuvan, dok su nove intervencije uvedene s mjerom i jasnoćom. 
Posebno zanimljivo rješenje predstavlja restaurirani veliki prozor koji prenosi prirodno svjetlo prema kuhinji kroz staklenu unutrašnju pregradu. Interijer uspijeva spojiti porodičnu svakodnevicu, lične uspomene i naslijeđe modernizma bez osjećaja muzejske distance.
Među ovogodišnjim pobjednicima nalazi se i projekt koji granice između arhitekture, interijera i društvenog prostora gotovo potpuno briše. Smješten u Veneciji, paviljon koristi postojeću strukturu umjesto izgradnje nove te okuplja lokalne zanatlije, muzičare i stanovnike kroz niz zajedničkih aktivnosti. 
Namjerno nedovršen karakter prostora ostavlja mjesto za buduće intervencije i susrete. Umjesto gotovog objekta, nastaje živa platforma za razmjenu znanja, iskustava i zajedništva.
TEKST: Ada Ćeremida
U Sarajevu su mali balkoni česti, potpuno otvoreni prema susjednoj zgradi, ulici ili stanu preko puta. Zato je pravi izazov pronaći način da se zadrži privatnost, a da balkon ne izgubi svjetlost, prozračnost i onaj lijepi ljetni osjećaj zbog kojeg ga uopšte želimo koristiti.
Mali balkoni su jedna od onih gradskih realnosti u Sarajevu koje svi poznajemo: dovoljno prostora za stolicu, nekoliko biljaka i jutarnju kafu, ali često i previše otvoreni za poglede sa svih strana.
Zato je ključ u tome da privatnost ne tretiramo kao zid, već kao sloj koji prostoru daje atmosferu.
Umjesto da balkon zatrpate teškim paravanima, bolje je birati rješenja koja filtriraju pogled, omekšavaju ogradu i čuvaju osjećaj lakoće.
U nastavku donosimo nekoliko trikova koji funkcionišu na sarajevskim balkonima, od polusuncobrana i tendi do biljaka koje rade dvostruki posao.
Cilj je jednostavan: da balkon konačno postane mjesto na kojem želite sjediti, a ne samo prostor za sušenje veša. 
Foto: @balconylivingcph
Za male balkone, klasični veliki suncobran često pojede pola prostora, zato su polusuncobrani ili uski balkonski suncobrani puno bolja opcija. Oni se naslanjaju uz zid ili ogradu, pa daju sjenu i privatnost bez osjećaja da ste balkon pretvorili u skladište.
Birajte modele u bež, maslinastoj, tamnosivoj ili prugastoj varijanti, jer izgledaju više kao dio uređenja nego kao privremeno rješenje. Najbolji trik je da suncobran ne postavite samo zbog sunca, već pod uglom koji zaklanja pogled iz zgrade preko puta. 
Foto: @balconylivingcph
Ako je problem pogled s viših spratova, onda privatnost treba riješiti iznad glave. Mala tenda, platneni canopy ili jednostavno zategnuto jedro za sjenu mogu napraviti osjećaj male terase čak i na uskom balkonu.
Kod iznajmljenih stanova bolje je birati rješenja koja se ne buše u fasadu, dok za trajne opcije vrijedi provjeriti pravila zgrade prije postavljanja. Da bi sve izgledalo chic, držite se jedne boje i jednog materijala, jer previše uzoraka na malom balkonu brzo izgleda haotično.
Balkonska zaštita koja se vertikalno veže za ogradu možda zvuči basic, ali može izgledati jako dobro ako se odabere pažljivo.
Umjesto jarkih PVC varijanti, birajte neutralno platno, imitaciju lana, bambus, trsku ili teksturirani materijal koji se slaže s ostatkom prostora.
Važno je izmjeriti dužinu i visinu ograde prije kupovine, jer preduga zaštita koja visi preko ruba odmah djeluje neuredno. Za bolji završetak, vezice sakrijte iza žardinjera ili ih birajte u istoj boji kao materijal. 
Foto: @balconylivingcph
Na malom balkonu pod je najvrjednija površina, pa biljke treba podići na ogradu, zid ili viseće nosače. Žardinjere koje se kače za ogradu, viseće saksije i uske police stvaraju zeleni filter, a ne blokadu.
Za privatnost birajte biljke koje rastu u visinu ili imaju gušći volumen, poput ukrasnih trava, lavande, ružmarina, bršljana ili začinskog bilja koje možete kombinovati u nekoliko nivoa. Tako balkon dobija teksturu, miris i osjećaj zaklona, a ne gubi prostor za stolicu i mali sto.
Najbolji mali balkoni ne izgledaju kao da su riješeni jednim potezom, nego kao da se privatnost gradila u slojevima. To može biti uska zavjesa za vanjsku upotrebu na jednoj strani, mini trellis s penjačicom na drugoj, nekoliko žardinjera na ogradi i lampa koja navečer preusmjeri pažnju na atmosferu.
Ako želite još jednu opciju, probajte sklopivi paravan koji se izvadi samo kada vam treba ili uski stalak za biljke koji radi kao zeleni zid.
Dizajnersko pravilo je da balkon prvo izmjerite, zatim odlučite šta vam stvarno treba, a tek onda kupujete, jer mali prostor najbrže izgubi šarm kada u njega stane previše dobrih ideja.
Foto: @balconylivingcph
Kada kombinujete suncobran, ogradu, biljke i tekstil, pokušajte da sve bude u istoj paleti. Primjer: pijesak boja, drvo, terakota saksije i zelene biljke uvijek izgledaju toplije od miješanja pet različitih materijala.
Ako je balkon okrenut prema prometnoj ulici, dodajte mali outdoor tepih i toplo svjetlo, jer prostor odmah djeluje kao produžetak dnevne sobe. Privatnost tada nije samo funkcionalna, nego dio atmosfere zbog koje balkon izgleda namjerno uređen.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
