TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 3.4.2026.
Postoji trenutak u kojem shvatimo, u bilo kojoj profesiji da problem više nije nedostatak ideja, već njihov višak. Više projekata nego što ih možemo sagledati, više slika nego što ih možemo upamtiti, više alata nego što ih zaista trebamo. U takvom kontekstu, pitanje više nije šta sve možemo napraviti, nego šta zaista ima smisla napraviti.
Upravo iz tog promišljanja nastao je i Bonjour.DESIGN kao prostor u kojem arhitekturu i dizajn ne posmatramo samo kroz ono što vidimo, već kroz ono što znači, kako nastaje i kakav utjecaj ostavlja.
Zato, ove godine partnerstvo Bonjour.DESIGN s BIG SEE Festivalom dolazi prirodno, kao produžetak iste potrebe da se o prostoru govori ozbiljno, kontekstualno i bez viška buke.
Platforma, ranije poznata kao BIG Architecture i BIG Design, danas djeluje objedinjeno kroz BIG SEE Festival, sa jasnijim fokusom na širi kontekst djelovanja arhitekture i dizajna. Umjesto posmatranja kroz estetsku prizmu, naglasak se stavlja na njihovu ulogu u razumijevanju kompleksnosti savremenog svijeta, odgovornosti i promjena koje oblikuju našu svakodnevicu.
BIG SEE danas okuplja arhitekte, dizajnere, brendove iz cijelog svijeta, ali ono što ga čini relevantnim jeste upravo fokus na pitanjima koja oblikuju praksu iznutra, a ne samo njenu sliku izvana. U fokusu ovogodišnjeg izdanja nalazi se pitanje koje prelazi granice teorije i postaje dio profesionalne prakse:
Too much? What is just enough?
Nalazimo se u vremenu obilja, više vizuala, više realizacija, više proizvoda, alata i informacija nego ikada prije. Upravo u takvom kontekstu, pitanje mjere postaje ključno. Danas više nije presudno da li nešto možemo osmisliti ili izgraditi, već da li za to postoji stvarna potreba i šta takva odluka znači.
Arhitektura i dizajn nisu nastali kao odgovor na višak, već kao način da unesu red, smisao i jasnoću u prostor i svakodnevni život. Kada su mogućnosti gotovo neograničene, sposobnost selekcije i suzdržavanja postaje izraz profesionalne zrelosti.
U tom smislu, BIG SEE Festival 2026 ovu temu ne postavlja kao slogan, već kao koncept koji strukturira cijeli program od konferencijskih diskusija i nagrada do sajamskog dijela, izložbi i pratećih editorial formata.
Od svog osnivanja, pod vodstvom Zmaga Novaka, BIG SEE vodi ideja da se kreativni potencijal Jugoistočne Evrope može razviti kroz povezivanje, razmjenu i zajedničke standarde.
Tema festivala nije estetski pravac niti trend, već dijagnoza trenutka u kojem se nalazi arhitektonska i dizajnerska praksa. U vremenu u kojem vidljivost često nadjačava svrhu, a produkcija postaje sama sebi cilj, pitanje “koliko je dovoljno” postaje jedno od ključnih profesionalnih alata.
Kroz konferencijski program, BIG SEE okuplja različite glasove koji ovu temu posmatraju iz različitih perspektiva od urbanog iskustva i ljudske skale do odnosa tehnologije, prostora i odgovornosti. 
Fokus nije na gotovim zaključcima, već na trenju između ideja, gdje se kroz dijalog i kontrast gradi dublje razumijevanje, u tom prostoru između stavova, arhitektura se ponovo vraća svojoj osnovnoj ulozi: služiti životu, a ne slici.
Selçuk Avcı, kustos modula Architecture and Relevance na BIG SEE konferenciji, to precizno formulira:
U okviru festivala, BIG SEE Awards predstavljaju jednu od njegovih najvažnijih komponenti, ali i jasan stav o tome šta danas smatramo relevantnim dizajnom.
Nagrade ne valoriziraju veličinu ili vizualni efekat, već jasnoću ideje, odnos prema kontekstu i sposobnost projekta da dugoročno funkcioniše.
Kroz kategorije arhitekture, interijera i produkt dizajna, prepoznaju se radovi koji pokazuju kako ograničenja mogu postati alat, a ne prepreka.
Umjesto projekata koji nastoje impresionirati, fokus je na onima koji precizno odgovaraju na stvarne potrebe, bilo kroz materijal, funkciju ili društveni utjecaj.
Treći sloj festivala, BIG SEE Trade Show, donosi direktnu vezu između koncepta i realizacije. Umjesto klasičnog sajamskog pristupa, fokus je na pažljivo selektiranim materijalima, proizvodima i tehnologijama koje arhitekti i dizajneri zaista koriste u projektima.
Ovdje proizvodi nisu predstavljeni kao objekti za izlaganje, već kao alati za donošenje odluka. Kroz razgovore, prezentacije i neposrednu interakciju, Trade Show postaje prostor razmjene znanja i iskustva, mjesto gdje se testira ono što je zaista relevantno u praksi.
U kontekstu teme festivala, ovo je ključni moment: gdje se ideja o “dovoljnom” prevodi u konkretne materijale, sisteme i rješenja koja oblikuju buduće projekte.
U trenutku kada i sami, kroz pokretanje Bonjour.DESIGN vertikale, otvaramo prostor za ozbiljniji i fokusiraniji razgovor o arhitekturi i dizajnu, partnerstvo s BIG SEE Festivalom dolazi kao prirodan nastavak te ambicije.
Naš cilj nije samo prikazivati projekte, već graditi kontekst, otvarati pitanja i povezivati lokalnu scenu s regionalnim i globalnim tokovima. Zato, kroz ovu saradnju nastavljamo istraživati teme relevantnosti, mjere i odgovornosti u dizajnu.
BIG SEE Festival održat će se 21. i 22. maja 2026. u Portorožu u Sloveniji.
TEKST: Ada Ćeremida
Kolektivno stanovanje je jedna od rijetkih tema koja se tiče gotovo svakog od nas, ali o kojoj rijetko govorimo kao o sistemskom pitanju.
U vremenu rasta cijena, ograničenog prostora i sve većih društvenih razlika, način na koji gradimo i planiramo stanove postaje ključno urbano i političko pitanje. Upravo zato kolektivno stanovanje ponovo dolazi u fokus evropskih razgovora o budućnosti gradova.
European Collective Housing Award okuplja projekte koji pokušavaju odgovoriti na ova pitanja kroz arhitekturu, ali i kroz društvene modele stanovanja. Nije riječ samo o zgradama, već o tome kako živimo zajedno, kako dijelimo prostor i kako gradimo zajednice.
Sutra će Sarajevo biti dio tog razgovora u Europe House Sarajevo , od 18:00 do 20:00h.
Foto: @mao_slovenia
European Collective Housing Award nastaje kao platforma koja pokušava redefinisati način na koji gledamo stanovanje u Evropi. Organizirana od strane Baskijski institut za arhitekturu i arc en rêve , ova nagrada ne fokusira se samo na estetiku projekata, već na njihov društveni i urbani utjecaj.
Ono što je posebno zanimljivo jeste struktura žirija. Uz arhitekte poput Carme Pinós i Jing Liu , u procesu odlučivanja učestvuju i sociolozi, istraživači i stručnjaci za nekretnine. Time se stanovanje promatra kao složen sistem, a ne kao izoliran arhitektonski zadatak.
Projekti koji se prijavljuju dolaze iz cijele Evrope, a obuhvataju i javne i privatne inicijative. Fokus je na onima koji nude odgovore na ključna pitanja: dostupnost, zajedništvo i dugoročnu održivost.
Foto: Sabina Hodović
U sklopu drugog izdanja nagrade organizirana je serija okruglih stolova u različitim evropskim gradovima. U Barceloni otvorena je tema planiranja stanovanja kroz različite skale, od pojedinačne jedinice do šireg urbanog sistema.
Tamo je posebno naglašena ideja da dobra urbana strategija može nadomjestiti slabosti pojedinačnih objekata, ali ne i obrnuto.
Foto: @eai_iae_
U Amsterdamu fokus je bio na stambenim zadrugama i pitanjima upravljanja javnim zemljištem. Rasprave su pokazale koliko su političke odluke ključne u određivanju kome prostor zapravo pripada.
Foto: @europeancollectivehousingaward
Sljedeća stanica je Ljubljana , gdje se razgovor vraća na prošlost kako bi se razumjele alternative za budućnost stanovanja. Ova turneja zapravo gradi širi evropski kontekst u kojem se lokalni problemi prepoznaju kao dio zajedničkog izazova
Foto: @mao_slovenia
Završni okrugli sto održava se u Europe House Sarajevo u saradnji sa ARRA kolektivom i upravo tu razgovor dobija dodatnu težinu.
Sarajevo danas otvara niz pitanja koja nisu nova, ali su sve urgentnija: kako planiramo stanovanje, za koga gradimo i pod kojim uslovima? Između tržišnih pritisaka, fragmentiranih strategija i rigidnih regulativa, čini se da prostor za integrisani pristup gotovo ne postoji.
Kolektivno stanovanje, koje je nekada bilo snažno upisano u razvoj evropskih gradova, pa i Sarajeva, danas se često svodi na izolirane projekte bez šire vizije. Upravo tu nastaje ključni problem: odsustvo sistema koji stanovanje tretira kao društveno pitanje, a ne isključivo kao investiciju.
Rad mlade arhitektice Dunje Krvavac , razvijen u okviru master istraživanja i nadovezan na praksu sa ARRA kolektivom, mapira upravo te pukotine između planiranja i realizacije, između onoga što je moguće i onoga što je dozvoljeno.
U tom kontekstu, sarajevski razgovor nije samo završetak jedne evropske turneje. On je prilika da se pitanja konačno jasno postave: kako možemo početi drugačije razmišljati o stanovanju i arhitekturi u BiH i šta nas danas u tome zapravo sprječava.
Foto: @arra_collective
“Naš četvrti i posljedni evropski okrugli sto o kolektivnom stanovanju će se održati u Europe House u Sarajevu, u ponedjeljak 20.04.2026. godine od 18.00 do 20.00.
Vjerujemo da, kako bi opravdala svoje ime, European Collective Housing Award mora slušati i dijelove Evrope koji, uprkos ogromnom talentu svojih arhitekata i stručnjaka, prečesto nisu uključeni u ovu raspravu.” ističu iz organizacije European Collective Housing Award, naglašavajući važnost uključivanja glasova koji su često izvan glavnih evropskih tokova arhitektonskog diskursa.
Foto: @europeancollectivehousingaward
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
