TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 26.6.2025.
Nezavisna, višejezična, nepredvidiva. Macha Ravel ponovo mijenja pravila dok uvodi vlastiti alt-pop u novu dimenziju.
Nakon zapaženog singla “Ako smo isti”, kojim je početkom godine zacrtala svoj povratak na scenu, Macha Ravel nastavlja istraživati granice osobnog i žanrovskog izraza.
Novi singl “Lutkica”, otpjevan na francuskom i hrvatskom jeziku, donosi elektro-pop ekspresiju isprepletenu s hipnotičkim ritmom. Kinematografski spot koji prati pjesmu zamišljen je kao simboličko oslobađanje, koreografiran kao pokret iznutra, a isproduciran uz njen kreativni tim.
Prvi put, Macha ne stoji samo iza riječi i melodije već i produkcije, ideje, slike. Sve je pod njenom rukom. Razgovarali smo s Machom o novom singlu, njenom kreativnom putu i zvuku. Zaronimo u detalje koji stoje iza njene najosobnije faze do sada.
"Lutkica" je pjesma koju opisuješ kao svoj najoslobađajući projekt do sada. Šta ti je bilo najizazovnije u tom prelasku iz kompozitorice i tekstopisca u ulogu producentice?
Desilo se prirodno zapravo, godinama već želim da se bacim u produkciju, ali kao mnogi nisam znala odakle da krenem. Kako sam upoznala producenticu Endži Dolores, tako sam počela producirati, jer sam gledala kako je ona radila te me je bodrila da sjednem ja za programom i radim.
Tako malo po malo dok se nije desila Lutkica – koju sam ja započela te smo je Endži i ja završile uz beogradskog producenta A.N.D.R. 
U spotu vidimo kako se ‘’lutkica'' oslobađa i stvara novi svijet po vlastitim pravilima. Šta je bio ključni simbol ili osjećaj koji si željela prenijeti kroz taj vizualni narativ?
Od početka sam znala da u spotu želim periku — električno plavi paž. Paž je bio moj potpis kao Muha, a spot prikazuje kao što ste rekli “oslobađanje i stvaranje svijeta po vlastitim pravilima”. Od momenata kada u spotu više nisam na tavanu, perika nestaje.
Htjela sam da se razumije da je meni moja umjetnička i kreativna sloboda jedina suština bavljenja ovim poslom, i da mi je moja muzička transformacija iz repa u pop, iz Muhe u Machu Ravel, bila izuzetno bitna i prirodna. 
Oslobodila me. Kroz Muhu sam samo počela da se upoznajem sa samom sobom, a danas sve više i više znam ko sam. U svojoj karijeri trenutnoj, iako sam jako usamljena i neshvaćena zasad, izuzetno sam slobodna.
Moja nova publika slavi sa mnom moj razvoj, ne stavlja me u kutiju, ne osuđuje me, ne govori mi da “dobro repam/pjevam za žensko”. 
Nisam rođena da budem reperica na Balkanu, rođena sam da budem pop lice na internacionalnom tržištu i ja to znam od kako sam dijete i radit ću na tome dok sam živa.
Nije mi nikada bilo u planu da se zaključam i smanjujem u svom stvaralaštvu i identitetu da bi se svidjela nekoliko ljudi kada znam da imam potencijal i snagu da postanem ono što želim. 
Tvoje pjesme sve češće uključuju i francuski jezik, koliko ti je važno da kroz muziku očuvaš tu dvojezičnost i kako publika reagira na to?
Publiku svoju, koju god, sam već od svojeg samog početaka navikla na višejezičnost. Moja sadašnja publika me već neko vrijeme tražila da napravim opet nešto na francuskom te sam to i uradila za Lutkicu. 
Mislim da je višejezičnost kod mene adut koji nisam dosada koristila dovoljno, ali je to sada itekako u planu. Moj sljedeći album će imati pjesme na hrvatskom/bosanskom, francuskom, engleskom i španjolskom jeziku, kao moj prvi EP Identitet. 
Kako izgleda tvoje idealno jutro kada ne radiš na muzici? Imamo osjećaj da tvoj dan počinje uz dobru kafu, knjigu ili možda šetnju gradom?
Tako i počinje definitivno najčešće. Ustanem, popijem zeleni čaj, te pišem u dnevniku kada imam disciplinu za to, volim sada kako je ljeto izaći odmah u šetnju na tašte, sa knjigom u ruci ili crnom kavom.
Hodam i pijem kavu/čitam kroz park ili, kada sam u Sarajevu, Aleju Ambasadora.
Macha Ravel gradi svijet u kojem ima prostora za sve verzije sebe, a “Lutkica” nosi tu intimnu arhitekturu. Njen glas dolazi iz mjesta gdje su sumnje pretvorene u odluke, a estetika u jasan stav.
Svaka nova pjesma djeluje kao dokument jedne verzije nje same, a prostora, čini se, ima još mnogo.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Alexander Baptiste Keiser i Mara Prpić
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako ste se ikada uhvatili kako razmišljate: “Sve sam probala, ali kod mene to ne radi”, ovaj razgovor je za vas.
Jedemo zdravo, pazimo, odričemo se, a tijelo kao da ima svoje planove.
Kilogrami dođu i odu, navike krenu pa stanu, a savjeti sa svih strana samo dodatno zbune.
Zato smo sjeli s Dženitom Mustafić, integrativnom nutricionisticom i osnivačicom ProNutricia centra, da otvoreno pričamo o onome o čemu se rijetko govori: zašto ista pravila ne vrijede za sve, čega se najteže odreći kad mijenjamo navike i kako izgleda mršavljenje koje ne završi jo-jo efektom.
Dženita Mustafić, osnivačica ProNutricia centra i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Bez velikih teorija, ali s iskustvom iz prakse i fokusom na promjene koje stvarno mogu ostati dio svakodnevice.
Šta danas znači “zdrava ishrana”? Postoji li “zdrava dijeta”?
Dženita: "Zdrava ishrana prije svega je ona koja je održiva, ona koja je u balansu s pojedincem.
Znači, mora biti individualna, u skladu sa osobom koja se hrani na neki određeni način.
Zdrava dijeta bi trebala biti isto. Znači nešto što dugoročno primjenjujemo, što je najbolje za naš organizam, za naše hormone.
Nije samo način na koji mi, odnosno što jedemo, nego je bitna i naša okolina, jer sve to utječe na apsorpciju nutrijenata iz hrane koju
mi unosimo."
Kojem trendu u zdravlju mislite da danas žene previše vjeruju, a nema osnove?
Dženita: "Danas postoji mnogo trendova, nažalost, kojima žene počinju i žele da promijene nešto u svom životu, a to su obično raznorazni detoksi, dijete koje su niskokalorične i isključuju jednu paletu namirnica kao što su ugljikohidrati.
Žene treba da biraju neku održivu ishranu koja je balansirana, koja je za njih dobra i koja ne šteti njihovom tijelu. Znači, ne treba da
kažnjavaju svoje tijelo raznoraznim dijetama da bi postigli neki izgled koji se sad zahtijeva... Idealna žena izgleda zdravo."
Jesu li ugljikohidrati stvarno najveći izazov?
Dženita: "Jesu, ukoliko se ne educiramo kako treba.
Dakle, ugljikohidrate mi moramo unositi jer su oni uslov za balansirane hormone, ali je bitno odakle ih unosimo. Izvor ugljikohidrata je jako bitan.
Složeni ugljikohidrati iz mahunarki, dakle iz integralnih žitarica, žitarica koje nisu rafinirane, one doprinose balansu naših hormona i našeg organizma, ali naravno junk food, kako mi volimo nazvati, nosi prefiks negativnog i dugoročno ima negativne posljedice na naš organizam."
Čega se ljudima najteže odreći kad krenu mijenjati navike?
Dženita: "Navika. Najteže je promijeniti obrazac ponašanja, pogotovo ukorijenjeni obrazac ponašanja. Mala navika koja se ponavlja u kontinuitetu stvara velike promjene.
Nekad su one pozitivne, nekad negativne i onda kad mi želimo da te negativne, uslovno rečeno, promijenimo u pozitivne, to je jako teško i zahtijeva vrijeme."
Često čujemo: “Prijateljici je ovaj plan dao rezultate, meni ne.” Zašto ista ishrana ne djeluje isto na sve?
Dženita: "Nije sve za svakoga. Dakle, svi smo različiti, počevši od genetike, podneblja u kojem živimo, načina kako živimo,
našeg organizma… ta ishrana mora biti tako i prilagođena.
Ono što odgovara meni, ne znači da odgovara tebi i naša ishrana, bez obzira da li smo možda istih godina, naša ishrana mora biti
prilagođena isključivo nama."
Šta je ključ da se kilogrami ne vrate?
Dženita: "Ključ je individualan i iz tog razloga smo mi kreirali, rekla bih, fantastičan transformativni program. Pronutricia Signature program 360°.
U tom periodu od osam sedmica cilj je da napravimo barem postupno početak promjena navika koji dovode do transformacije tijela.
Dakle, to je program koji starta sa dijagnostičkim dijelom. Radimo detaljnu analizu sastava tijela i kroz nutricionističke konsultacije pripremamo individualni plan ishrane zajedno sa klijentom. Zašto? Zato što integrativni pristup ishrani zahtijeva pristup i okolišnih utjecaja.
Nije samo hrana, nego i ono kako klijent živi, u kom okruženju živi, koliko spava jer san je jako bitan i na taj način kreiramo navike koje su održive.
Tu zatim pravimo plan potpore organizmu kako bi brže gubio kilograme. Mi smo ponosni vlasnici certificiranih aparata za gubljenje tjelesne masnoće, za održavanje zdravih mišića.
Ubacujemo tu i limfnu drenažu, bio-saunu… Napravili smo jedan 360 ciklus koji može pomoći klijentu da napravi transformaciju i da održivo gubi kilograme."
Šta tijelo teže oprašta: kolač ili hronični stres? Šta tijelo teže oprašta: kasnu večeru ili loš san?
Dženita: "Tijelo brže oprašta kolač. Hronični stres je, sama riječ kaže hroničan i dugoročno ostavlja posljedice na naš organizam.
Loš san, tijelo teže i oprašta i podnosi dugoročno, ali moram reći da i kasna večera nekima predstavlja problem i ugrožava dobar san."
2l vode dnevno: DA ili NE za svakoga?
Dženita: "Hidracija je jako bitna. Dva litra vode je ok, ali nekome treba više, nekome manje. To je individualno.
Neke zahtjevnije fizičke aktivnosti zahtijevaju više tečnosti. Naravno, zavisi koliko kilograma neka osoba ima, u kojem podneblju živi i na koji način živi i kako se hrani. To je zaista jedno individualno pitanje."
Sva ona pitanja o trendovima koji nas zbunjuju, navikama koje se teško mijenjaju, stresu koji nas tiho sabotira ili snu koji često zanemarujemo… sve to nas podsjeća da naše tijelo nije mašina, već dio nas koji zaslužuje razumijevanje i strpljenje.
I da možda već predugo od sebe tražimo da izdrži, umjesto da ga stvarno poslušamo.
Kad se uhvatimo u krugu “zašto kod mene ne radi?”, možda je vrijeme da prestanemo tražiti novu dijetu i počnemo slušati šta nam tijelo govori.
Ako se kilogrami vrate ili plan ne potraje, to nije znak da nismo dovoljno jake, nego da pristup nije bio pravi.
I zato ovdje nema brzih rješenja, strogih pravila ni savjeta koji vrijede za sve.
Umjesto toga, postoji mjesto gdje se prvo gleda šira slika, a tek onda priča o promjenama… ProNutricia.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
