TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 25.7.2025.
Kada roditelji razmišljaju o sportu za svoje dijete, često se među prvim opcijama pojavi tenis. S razlogom.
Osim što je riječ o sportu koji razvija motoriku, ravnotežu i koordinaciju, tenis nosi sa sobom i jednu važnu lekciju, a to je kako samostalno donositi odluke pod pritiskom.
Upravo zbog te kombinacije fizičkog i mentalnog razvoja, sve više roditelja se pita: kada je pravo vrijeme da dijete počne s tenisom? Kako prepoznati da li ima potencijal ili barem želju koja će s vremenom prerasti u nešto više od igre?
Upravo zbog toga smo razgovarali s Vanjom Stuhli, jedinom ženskom teniskom trenericom u BiH s najvišim ITF zvanjem, kako bismo saznali ono što ne piše u prospektima škola tenisa.
Zašto tenis? Zašto baš sad?
Kako Vanja kaže, tenis je sport koji djetetu daje nešto što timski sportovi ne mogu, a to je sposobnost donošenja odluka pod pritiskom.
Vanja: "To nije samo udaranje loptice, već razvijanje samostalnosti, preuzimanje odgovornosti, sposobnost donošenja odluka bez konsultacija sa saigračem. Djeca ranije sazrijevaju upravo kroz te situacije."
Idealna dob? Između 5 i 6 godina.
Vanja: "Ali to nije strogo pravilo. Bitno je gledati znakove: može li se dijete fokusirati, prati li upute, ima li osnovnu koordinaciju."
Foto: @rafanadalacademykuwait
Može li dijete 'kliknuti' već sa četiri?
"Može," kaže Vanja, "ali sve zavisi od djeteta. Najvažnije je da prvi susret s tenisom bude kroz igru. Mali reketi, sporije loptice, niža mreža – prilagođena oprema čini igru zabavnom i jednostavnom. Bez toga, tenis može djelovati frustrirajuće malim početnicima."
Prvih pet minuta sve govori
Na pitanje šta prvo primijeti kada dijete stane na teren, Vanja nema dilemu: “Balans, koordinacija, motoričke vještine, fokus. To su stvari koje trener vidi vrlo brzo, čak i u tih prvih pet minuta. Kod neke djece se razvoj navedenih vještina može primjetiti već sa 4 godine. Svakako, djeca koja počnu tenis dosta ranije imaju vecću mogućnost bržeg te boljeg razvoja navedenih vještina.”
Foto: @rafanadalacademykuwait
Koliko sve to košta? I kako izbjeći troškove koji nisu potrebni?
Vanja: Želim reći da u ovom uzrastu još uvijek nisu potrebni dodatni individualni treninzi koji svakako povećavaju trošak. Djeci je za početak potrebna ogovarajuća oprema kao što je reket prilagođen uzrastu, adekvatne patike te udobna sportska odjeća. Veći troškovi za roditelje nastanu kada djeca počinju igrati turnire te pokazu zainteresovanost za takmičarski tenis. Tada je potrebno više sati treninga, odlazak na turnire koje roditelji finansiraju itd."
Timski sport ili tenis: kako prepoznati šta više odgovara?
"Promatramo njegovu osobnost, društvene preferencije i kako reagira na različita sportska okruženja" objašnjava Vanja. “Timski igrači često napreduju u suradničkim okruženjima i uživaju u društvenoj interakciji, dok su entuzijasti individualnog sporta skloniji samostalnom fokusu na ispunjavanje osobnih ciljeva.” Zaključak? "U konačnici, koristi koje mladi ljudi dobivaju kada se bave sportom manje su povezane s tim jesu li to timski ili individualni sportovi, a više s kvalitetom rada i iskustva. To je uvelike utemeljeno na podršci - tj. kako mreža podrške odraslih oko mladih sportista oblikuje njihova iskustva.
I ono najvažnije: šta ako dijete napravi pauzu?
Može se vratit kaže Vanja, ali je "bitno da se to radi postepeno, sa pravim pristupom." Tenis nije zatvoreno poglavlje ako se pauzira jer uvijek ima prostora za novi početak.
Ako ste dakle razmišljali o tome da vaše dijete u ruke uzme reket, sada znate da ključ leži u jednostavnosti i prilagođenom pristupu. I naravno, u tome da sve krene kroz igru.
Foto: unsplash.com
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
