TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 7.1.2026.
Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.
Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.
Foto: @nerminamemic_art
Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu.
Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.
Foto: @jacakalac
Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva
Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja.
Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.
Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture
Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji.
Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.
Foto: @nerminamemic_art
Foto: @tramp_collection
Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu
Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika.
Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.
Foto: @jelenapojuzina
Foto: @nerminamemic_art
Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo
Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života
Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.
Foto: @poslednji_sarajlija
Foto: @nerminamemic_art
Foto: @tramp_collection
Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime
Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže.
Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba.
Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.
Foto: @nerminamemic_art
TEKST: Ada Ćeremida
Danas smo u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu obišli izložbu posvećenu Erdoanu Morankiću, mladom umjetniku čiji su radovi nastajali tokom studija na Akademiji. Postavka okuplja djela koja nude uvid u njegov slikarski izraz, interese i način na koji je promišljao umjetnost, dok istovremeno otvara prostor za sjećanje na autora kroz ono što je iza sebe ostavio – svoj rad.
Izložba, relizovana u saradnji sa studentima i profesorima Akademije likovnih umjetnosti, okuplja radove koje je Erdoan Morankić stvarao tokom svog obrazovanja. Umjesto da govori o jednom trenutku, postavka prati proces nastajanja umjetničkog identiteta kroz slike, skice i motive kojima se vraćao. 
Za mnoge prisutne ovo je bila prilika da se prisjete kolege i prijatelja, ali i da njegov rad predstave široj publici. Kroz svaki izloženi rad može se pratiti razvoj autorskog rukopisa koji je ostavio snažan utisak među ljudima koji su s njim dijelili atelje, učionice i svakodnevni život Akademije.
Posjetioci kroz izložbu mogu pratiti različite faze Morankićevog stvaralaštva. Od intimnijih kompozicija do radova snažnijeg kolorita, postavka pokazuje umjetnika koji je istraživao formu, prostor i emociju. 
Pojedina djela posebno privlače pažnju zbog načina na koji balansiraju između figuracije i apstrakcije, dok druga otkrivaju interes za svakodnevne prizore i detalje koji su ga okruživali. Upravo ta raznolikost danas pruža širu sliku njegovog umjetničkog razvoja.
Za one koji su s njim provodili dane na Akademiji, izložba nosi i dodatnu emocionalnu dimenziju. Kroz razgovore s profesorima i kolegama ponavljala se ista misao da je iza radova stajala osoba koju su pamtilli po predanosti, energiji i odnosu prema umjetnosti.
Otvarajući izložbu, profesorica Ema Mazrak istaknula je da ova postavka nije samo čin sjećanja, nego i svjedočanstvo o talentu, posvećenosti i umjetničkoj zrelosti koju je Erdoan Morankić pokazivao tokom studija.
"Tokom nepune tri godine studija ostvario je zapažen umjetnički razvoj, demonstrirajući duboko razumijevanje medija i kombinirajući tehničku preciznost s intuitivnom ekspresijom", rekla je profesorica Mazrak, osvrćući se na radove okupljene u postavci. 
‘’Tragom velikih slikara ekspresionizma i apstraktnog ekspresionizma, Morankić je odabrao slikarsku poetiku koja otvara brojna pitanja identiteta, unutrašnjeg iskustva i lične percepcije svijeta.
Taj put, vođen emocijom, intuicijom i vizijom, zrcali tanana i slojevita stanja svijesti te duboko promišljanje, pri čemu autor vješto koristi kolorističke i svjetlosne orkestracije potencirajući osjećaj sklada ili nesklada.'' nastavila je profesorica Mazrak. 
Krećući se od akademskih figuralnih studija prema sve slobodnijim i ekspresivnijim slikarskim rješenjima, Morankić je razvijao autorski izraz koji je istraživao pitanja identiteta, unutrašnjeg iskustva i lične percepcije svijeta. Njegovi radovi karakterizirani su snažnim koloritom, promišljenim odnosom svjetla i forme te spremnošću da emociju stavi u središte umjetničkog procesa. 
Profesorica je podsjetila i da se njegova radoznalost nije zaustavljala na granicama slikarskog medija. Kroz teorijske predmete pokazivao je interes za filozofiju, književnost, historiju umjetnosti i širi kulturni kontekst, promatrajući umjetnička djela ne samo kao vizualne forme nego i kao nosioce ideja, značenja i priča. 
Postavka ostaje otvorena do 19. juna 2026. godine, pružajući publici priliku da se upozna s radovima koje je Erdoan Morankić stvarao tokom studija na Akademiji.
Za kolege, profesore i zaposlenike Akademije ostao je upamćen po otvorenosti, kolegijalnosti i iskrenom interesu za ljude oko sebe.
Upravo zato izložba ne funkcionira samo kao pregled studentskih radova, već i kao dokument jednog stvaralačkog puta koji je, iako prerano prekinut, dosegao izuzetnu razinu autorske prepoznatljivosti. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
