TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 12.5.2026.
Najčešće zavirujemo u stanove, kuće i interijere koje su arhitekti osmislili za druge ljude.
Ovaj put odlučili smo okrenuti perspektivu i pogledati prostor u kojem oni provode svoje dane, razvijaju ideje, crtaju projekte i vode beskrajne razgovore uz kafu i moodboarde.
U jednoj od najljepših austrougarskih ulica u Sarajevu, Štrosmajerovoj, pronašli smo kancelariju arhitektonskog biroa Cube Design koja izgleda kao produžetak njihove filozofije rada: otvoreno, funkcionalno i vrlo živo.
Na oko 100 kvadrata smješten je prostor koji svakodnevno koristi tim od 15 ljudi, većinom arhitektica i arhitekata, a iza interijera stoji njihova najmlađa kolegica.
Projektovati prostor za arhitektonski biro vjerovatno je jedan od rijetkih zadataka gdje ćete tokom procesa dobiti deset različitih prijedloga prije prve jutarnje kafe.
Upravo to kroz smijeh opisuje i mlada arhitektica Melissa Pintol, koja je bila zadužena za dizajn interijera. U jednom trenutku, kaže, pola kolektiva stajalo bi oko njenog stola objašnjavajući kako bi oni nešto drugačije riješili. Ipak, upravo je ta razmjena ideja prostoru dala karakter koji danas djeluje autentično i neopterećeno. 
Kancelarija nije zamišljena kao sterilni showroom, nego kao prostor koji svakodnevno trpi sastanke, skice, materijale, brainstorming i stalno pomjeranje granica između DESIGN, BID i BUILD procesa.
Melissa Pintol, arhitektica Cube Design studija
Prva stvar koju ćete primijetiti u prostoru vjerovatno nisu računari ni veliki projektni zid, nego boje. Bordo plafoni u community dijelu kancelarije i plavi tonovi u radnim prostorima otvorili su internu sarajevsku debatu koja se vrlo brzo pretvorila u pitanje: “Dobro, za koga se ovdje navija?”.
Cube Design je bez dileme partner FK Sarajevo, ali plavi detalji dovoljno su “provocirali” da se u kancelariji pokrene standardna gradska rasprava uz espresso aparat. Na kraju su zaključili da je prostor dovoljno neutralan da svako u njemu vidi ono što želi.
Nama se više sviđa činjenica da upravo ti neočekivani koloristički momenti kancelariji daju osjećaj energije i karaktera, posebno u kombinaciji sa svijetlim drvetom, terrazzo podovima i visokim austrougarskim proporcijama prostora.
Jedan od detalja koji najviše privlači pažnju posjetilaca jeste njihov “projektni zid”, odnosno veliki kanban board koji prati svaki projekat od prve ideje do završne realizacije. Sve počinje jednim sticky note papirićem koji zatim prolazi kroz DESIGN, mjerenja, koncept, idejna rješenja, BID fazu i na kraju BUILD proces sa izvođenjem i nadzorom na gradilištu.
Na vrlo jednostavan način zid zapravo prikazuje koliko je arhitektura istovremeno kreativna i operativna disciplina. Kako kažu iz studija, najljepši trenutak je kada se papirić konačno skine sa zida jer tada znaju da je projekat uspješno završen.
U prostoru punom materijala, uzoraka i kataloga, upravo taj zid djeluje kao centralna tačka oko koje se svakodnevica kancelarije prirodno vrti.
U kancelariji direktora posebna pažnja posvećena je domaćem dizajnu i proizvodnji. Komadi brendova kao što su ZANAT, Gazzda, Sham Carpets i detalji umjetnice Belme Tvico integrisani su kroz prostor bez potrebe da djeluju “izložbeno”.
Upravo su to elementi koje klijenti često prve primijete, bilo da dolaze iz BiH ili inostranstva, jer enterijer na suptilan način govori o lokalnom zanatu, materijalima i ljudima koji stoje iza njih.
Kombinacija savremenog radnog prostora i domaćih dizajnerskih komada daje kancelariji osjećaj topline koji često nedostaje uredima ovog tipa. Možda najbolji opis cijelog prostora dolazi upravo od njihovog tima: kancelarija je živa.
Mijenja se zajedno s projektima, ljudima i idejama koje svakodnevno nastaju unutar nje.
TEKST: Ada Ćeremida
Smještena svega tridesetak kilometara od Dubrovnika, Villa Bilja krije jednu od zanimljivijih priča o obnovi historijske arhitekture u Hercegovini. Nekadašnja Tvrđava Staro Slano danas je prostor u kojem se srednjovjekovni zidovi, autentični detalji i savremeni sadržaji susreću na način koji djeluje prirodno i promišljeno.
Kada govorimo o obnovi starih građevina, najčešće se otvara pitanje koliko se može intervenirati, a da se ne izgubi karakter prostora.
Villa Bilja nudi zanimljiv odgovor. Umjesto pokušaja da se prošlost sakrije iza novih materijala, ovdje je kamen ostao glavni protagonista svakog prostora. 
Izvorni zidovi, niše, otvori i proporcije sačuvani su kao podsjetnik na višestoljetnu historiju lokacije, dok su suvremeni sadržaji pažljivo integrirani kako bi prostor mogao funkcionirati u današnjem vremenu.
Castle Bilja nalazi se na lokalitetu nekadašnjeg srednjovjekovnog grada Staro Slano, čiji korijeni sežu u 15. stoljeće. Tokom historije prostor je imao stratešku važnost zahvaljujući položaju uz rijeku Trebišnjicu i putnim pravcima koji su povezivali unutrašnjost Hercegovine s Dubrovnikom.
Danas su tragovi tih slojeva historije vidljivi u svakom dijelu kompleksa, od masivnih kamenih zidova do karakterističnih otvora i kula koje dominiraju pejzažem.
Jedna od najvećih vrijednosti ovog projekta jeste način na koji je uređen interijer. Umjesto namještaja koji bi privlačio svu pažnju, odabrani su jednostavni oblici, neutralne boje i prirodni materijali. 
Drvo, kamen i teksture postaju produžetak postojećih zidova. Kuhinja, kupaonice i spavaće sobe nude savremenu udobnost, ali bez osjećaja da se nalazite u prostoru koji je izgubio svoju izvornu priču. Posebno se ističu kamene niše koje su pretvorene u funkcionalne detalje i dekorativne elemente.
Mnogi obnovljeni historijski objekti fokusiraju se isključivo na samu građevinu. Ovdje važnu ulogu ima i pejzaž. Prozori uokviruju poglede prema Trebišnjici, zelenilu i hercegovačkom krajoliku, stvarajući osjećaj povezanosti s okruženjem.
Arhitektura ne završava na zidovima objekta, već uključuje i prirodu koja ga okružuje. Upravo zbog toga svaka prostorija djeluje drugačije tokom dana, ovisno o svjetlu, godišnjem dobu i pogledu koji se otvara prema vani.
Možda najzanimljiviji dio kompleksa nalazi se izvan enterijera. Nekadašnji odbrambeni zidovi danas formiraju intimno dvorište s bazenom, terasama i prostorima za boravak na otvorenom.
Takav pristup pokazuje da očuvanje naslijeđa ne znači zamrzavanje prostora u vremenu. Naprotiv, historijska arhitektura dobija novu vrijednost kada se prilagodi savremenim potrebama i ponovo postane mjesto okupljanja, odmora i svakodnevnog života.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
