TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 19.4.2026.
Kolektivno stanovanje je jedna od rijetkih tema koja se tiče gotovo svakog od nas, ali o kojoj rijetko govorimo kao o sistemskom pitanju.
U vremenu rasta cijena, ograničenog prostora i sve većih društvenih razlika, način na koji gradimo i planiramo stanove postaje ključno urbano i političko pitanje. Upravo zato kolektivno stanovanje ponovo dolazi u fokus evropskih razgovora o budućnosti gradova.
European Collective Housing Award okuplja projekte koji pokušavaju odgovoriti na ova pitanja kroz arhitekturu, ali i kroz društvene modele stanovanja. Nije riječ samo o zgradama, već o tome kako živimo zajedno, kako dijelimo prostor i kako gradimo zajednice.
Sutra će Sarajevo biti dio tog razgovora u Europe House Sarajevo , od 18:00 do 20:00h.
Foto: @mao_slovenia
European Collective Housing Award nastaje kao platforma koja pokušava redefinisati način na koji gledamo stanovanje u Evropi. Organizirana od strane Baskijski institut za arhitekturu i arc en rêve , ova nagrada ne fokusira se samo na estetiku projekata, već na njihov društveni i urbani utjecaj.
Ono što je posebno zanimljivo jeste struktura žirija. Uz arhitekte poput Carme Pinós i Jing Liu , u procesu odlučivanja učestvuju i sociolozi, istraživači i stručnjaci za nekretnine. Time se stanovanje promatra kao složen sistem, a ne kao izoliran arhitektonski zadatak.
Projekti koji se prijavljuju dolaze iz cijele Evrope, a obuhvataju i javne i privatne inicijative. Fokus je na onima koji nude odgovore na ključna pitanja: dostupnost, zajedništvo i dugoročnu održivost.
Foto: Sabina Hodović
U sklopu drugog izdanja nagrade organizirana je serija okruglih stolova u različitim evropskim gradovima. U Barceloni otvorena je tema planiranja stanovanja kroz različite skale, od pojedinačne jedinice do šireg urbanog sistema.
Tamo je posebno naglašena ideja da dobra urbana strategija može nadomjestiti slabosti pojedinačnih objekata, ali ne i obrnuto.
Foto: @eai_iae_
U Amsterdamu fokus je bio na stambenim zadrugama i pitanjima upravljanja javnim zemljištem. Rasprave su pokazale koliko su političke odluke ključne u određivanju kome prostor zapravo pripada.
Foto: @europeancollectivehousingaward
Sljedeća stanica je Ljubljana , gdje se razgovor vraća na prošlost kako bi se razumjele alternative za budućnost stanovanja. Ova turneja zapravo gradi širi evropski kontekst u kojem se lokalni problemi prepoznaju kao dio zajedničkog izazova
Foto: @mao_slovenia
Završni okrugli sto održava se u Europe House Sarajevo u saradnji sa ARRA kolektivom i upravo tu razgovor dobija dodatnu težinu.
Sarajevo danas otvara niz pitanja koja nisu nova, ali su sve urgentnija: kako planiramo stanovanje, za koga gradimo i pod kojim uslovima? Između tržišnih pritisaka, fragmentiranih strategija i rigidnih regulativa, čini se da prostor za integrisani pristup gotovo ne postoji.
Kolektivno stanovanje, koje je nekada bilo snažno upisano u razvoj evropskih gradova, pa i Sarajeva, danas se često svodi na izolirane projekte bez šire vizije. Upravo tu nastaje ključni problem: odsustvo sistema koji stanovanje tretira kao društveno pitanje, a ne isključivo kao investiciju.
Rad mlade arhitektice Dunje Krvavac , razvijen u okviru master istraživanja i nadovezan na praksu sa ARRA kolektivom, mapira upravo te pukotine između planiranja i realizacije, između onoga što je moguće i onoga što je dozvoljeno.
U tom kontekstu, sarajevski razgovor nije samo završetak jedne evropske turneje. On je prilika da se pitanja konačno jasno postave: kako možemo početi drugačije razmišljati o stanovanju i arhitekturi u BiH i šta nas danas u tome zapravo sprječava.
Foto: @arra_collective
“Naš četvrti i posljedni evropski okrugli sto o kolektivnom stanovanju će se održati u Europe House u Sarajevu, u ponedjeljak 20.04.2026. godine od 18.00 do 20.00.
Vjerujemo da, kako bi opravdala svoje ime, European Collective Housing Award mora slušati i dijelove Evrope koji, uprkos ogromnom talentu svojih arhitekata i stručnjaka, prečesto nisu uključeni u ovu raspravu.” ističu iz organizacije European Collective Housing Award, naglašavajući važnost uključivanja glasova koji su često izvan glavnih evropskih tokova arhitektonskog diskursa.
Foto: @europeancollectivehousingaward
TEKST: Ada Ćeremida
Dok mnogi arhitektonski događaji i dalje traže nove forme, ovogodišnje izdanje BIG SEE Festivala postavilo je jedno mnogo važnije pitanje: koliko je zapravo dovoljno?
Upravo tom idejom vodio se program festivala održanog u Portorožu, koji je okupio više od 3.000 arhitekata, dizajnera, proizvođača, investitora i stručnjaka iz cijelog svijeta.
Tema „Too Much? What Is Just Enough?“ otvorila je razgovor o odgovornosti, mjeri i smislu projektovanja u vremenu obilježenom hiperprodukcijom prostora, objekata i sadržaja.
Festival je po prvi put objedinio platforme BIG Architecture i BIG Design u jedinstven događaj koji je kroz predavanja, debate, izložbe i dodjele nagrada istraživao budućnost prostora i dizajna.
Važan dio programa činile su i BIG SEE Awards 2026 nagrade koje su prepoznale projekte nastale iz stvarnih potreba, lokalnih konteksta i pažljivo promišljenih intervencija. Umjesto spektakularnih gesti, žiri je nagradio arhitekturu koja gradi odnose s mjestom, zajednicom i okolišem.
Među ovogodišnjim Grand Prix dobitnicima nalaze se projekti iz Argentine, Japana, Austrije, Bahreina, Italije, Tajvana i brojnih drugih zemalja, a svaki od njih na drugačiji način govori o tome kako prostor može odgovoriti na savremene izazove.
Tokom dva dana u Portorožu, više od 3.000 profesionalaca iz cijelog svijeta okupilo se kako bi razgovarali o mjeri, odgovornosti i smislu stvaranja prostora u vremenu obilježenom hiperprodukcijom.
Ista pitanja bila su polazna tačka i za pokretanje Bonjour.DESIGN vertikale. Naš cilj nikada nije bio samo prikazivati projekte, nego razumjeti kontekst u kojem nastaju, istraživati njihov utjecaj i povezivati lokalnu scenu sa regionalnim i globalnim tokovima. 
Zato je partnerstvo s BIG SEE Festivalom za nas prirodan nastavak razgovora koji već godinama vodimo kroz arhitekturu, interijer i dizajn.
Među brojnim predavanjima, debatama i izložbama posebno mjesto zauzele su BIG SEE Awards 2026 nagrade, koje su ove godine izdvojile projekte nastale iz jasne ideje, stvarne potrebe i dubokog razumijevanja mjesta kojem pripadaju.
Smještena u zahtjevnom pejzažu argentinske delte, PALITOS Cabin razvija arhitekturu koja prihvata promjenjive uslove vode, izolacije i prirode. Projekt reinterpretira tradicionalni sistem kuća na stubovima kroz prefabrikovanu konstrukciju od eukaliptusovog drveta. Modularna logika i precizno sastavljeni elementi omogućavaju jednostavnu gradnju u osjetljivom okruženju. Rezultat je kuća koja djeluje istovremeno racionalno i duboko povezana s krajolikom koji je okružuje.
U srcu Atine, Veil istražuje savremeni model kolektivnog stanovanja kroz slojevitu fasadu koja filtrira svjetlo, zrak i poglede. Perforirani metalni paneli i pomične žaluzine stvaraju stalno promjenjivu arhitektonsku sliku.
Projekt uspješno balansira privatnost stanara i zajednički život kroz coworking prostore, zajednički krovni vrt i različite tipologije stanovanja. Na taj način reinterpretira poznatu atinsku polykatoikiju za novu generaciju urbanog života.
Ova obnova pokazuje kako se historijsko naslijeđe može prilagoditi savremenom životu bez gubitka identiteta. Tradicionalni prozori, drvene obloge i lokalni materijali pažljivo su restaurirani i integrirani u novi način korištenja kuće. Posebnu vrijednost donosi prenamijenjena štala koja postaje fleksibilan zajednički prostor. Održive tehnologije uvedene su diskretno, bez narušavanja karaktera objekta.
Projekt nastao za mlade iz socijalno ugroženih zajednica u Islamabadu obrazovanje posmatra mnogo šire od učionice. Šest spratova okuplja učionice, izložbene prostore, molitvene zone, terase i smještajne jedinice u jedinstven sistem podrške. Lokalni materijali, prirodna ventilacija i pažljivo kontrolisano dnevno svjetlo stvaraju okruženje koje gradi osjećaj dostojanstva i pripadnosti.
Iako primarno sportski objekat, ova zgrada postaje važan društveni orijentir za malu zajednicu. Inspirisana vezama između japanske i balijske kulture veslanja, ona povezuje sport, krajolik i lokalni identitet. Korištenje objekta daleko nadilazi sportske događaje, pretvarajući ga u mjesto okupljanja stanovnika svih generacija.
Muzej bisera u Bahreinu istražuje odnos između restauracije i savremene interpretacije kulturne baštine. Projekt vraća historijsku strukturu njenim izvornim temeljima, istovremeno stvarajući nove prostore za izlaganje. Koraljni kamen, vapnena žbuka i srebrni izložbeni prostor grade atmosferu koja povezuje tradiciju i savremenu muzeologiju.
Nekadašnji industrijski silosi pretvoreni su u novi urbani centar na obali Bremena. Zadržana je monumentalna betonska struktura, dok su unutar nje smješteni hotel, restorani, kancelarije i javne terase. Posebnost projekta leži u kružnim hotelskim sobama koje koriste postojeću geometriju silosa kao prostornu prednost.
Smješten na planinskoj lokaciji idealnoj za posmatranje zvijezda, observatorij pretvara naučnu infrastrukturu u javni prostor znanja i susreta. Osim istraživača, namijenjen je i lokalnoj zajednici te posjetiocima. Na taj način udaljena lokacija postaje nova kulturna i edukativna destinacija Kipra.
Nova centralna metro stanica u Napulju transformira tranzitni prostor u javni gradski pejzaž. Drvene konstrukcije velikih raspona unose toplinu u okruženje dominirano betonom, dok projekt istovremeno referira na vulkansku geografiju grada. Stanica više nije samo mjesto prolaska nego nova urbana kapija Napulja.
Nekadašnja ortopedska bolnica iz 1920-ih godina dobila je novi život kao savremeni obrazovni kampus. Umjesto luksuzne stambene prenamjene, zgrada ostaje dostupna javnosti kroz obrazovnu funkciju. Nova sportska infrastruktura pažljivo je integrirana bez narušavanja historijskog karaktera kompleksa.
Historijski park u Nitri obnovljen je kao savremeni javni prostor za odmor, igru i svakodnevni život. Nova mreža staza, igrališta, vrtova i plavo-zelene infrastrukture uspijeva spojiti ekologiju, društveni život i naslijeđe mjesta. Park zadržava svoj identitet, ali dobija novu relevantnost za buduće generacije.
Naizgled skromna poslovna zgrada koristi preciznu dimenziju od 910 mm kao alat za stvaranje odnosa između kancelarije i grada. Vrtovi, prolazi i prostori za susrete otvaraju kompaniju prema lokalnoj zajednici. Umjesto izolovanog radnog prostora, projekt gradi svakodnevnu razmjenu između zaposlenika i okruženja.
Privremeni paviljon pretvara istraživanje drvne kulture u javno iskustvo. Njegova forma funkcioniše kao otvoreni dnevni boravak grada, dok reinterpretacija lokalne drvene arhitekture stvara snažan osjećaj pripadnosti mjestu. Projekt pokazuje kako i kratkotrajne intervencije mogu ostaviti trajan kulturni trag.
Na listi ovogodišnjih Grand Prix pobjednika nema spektakularnih formi koje privlače pažnju same sebi. Umjesto toga, BIG SEE 2026 nagradio je projekte koji kroz pažljivo promišljene odluke odgovaraju na pitanja stanovanja, obrazovanja, kulture, infrastrukture i zajedničkog života. U vremenu kada arhitektura često pokušava biti glasnija od svog okruženja, ovi projekti podsjećaju da najveća vrijednost prostora često leži upravo u njegovoj sposobnosti da služi mjestu kojem pripada.
Za Bonjour.DESIGN, ova saradnja nije samo praćenje jednog od najvažnijih regionalnih događaja posvećenih arhitekturi i dizajnu. Ona je nastavak naše ambicije da kroz projekte, intervjue i analize gradimo prostor za ozbiljniji razgovor o tome kako danas projektujemo, živimo i oblikujemo svijet oko sebe. BIG SEE 2026 ponudio je mnogo odgovora, ali i otvorio nova pitanja koja ćemo nastaviti istraživati kroz naredne priče.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
