TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 3.4.2026.
U kontekstu savremenih mikro objekata, kućice u drvetu sve češće prelaze granicu između turističkog smještaja i ozbiljnog arhitektonskog promišljanja prostora.
Primjer koji smo pronašli u Golinjevu kod Livna upravo je takav slučaj, mali volumen podignut četiri metra iznad tla koji kroz materijalizaciju, proporcije i odnos prema pejzažu postavlja jasnu dizajnersku logiku.
Umjesto da prirodu koristi samo kao kulisu, ovaj projekt je aktivno uključuje u oblikovanje prostora kroz orijentaciju, otvore i izbor materijala.
Ova kućica u drvetu osmišljena je kao savremen, kompaktan volumen podignut iznad tla, čime se postiže osjećaj lebdenja među krošnjama. Njena struktura djeluje jednostavno, ali je pažljivo projektovana kako bi se uklopila u šumski ambijent bez narušavanja prirodnog balansa.
Velike staklene površine dominiraju fasadom, otvarajući interijer prema pejzažu i stvarajući konstantnu vizualnu vezu s prirodom.
Poseban akcenat stavljen je na krovne prozore koji unose dodatnu svjetlost i omogućavaju pogled prema nebu, a minimalistički pristup oblikovanju dodatno naglašava mir i tišinu lokacije.
Unutrašnjost kuće prati isti koncept jednostavnosti, ali uz naglašenu toplinu materijala. Kombinacija drveta, bijelih pločica i tamnih akcenata stvara moderan, ali ugodan ambijent.
Dnevni boravak funkcioniše i kao trpezarija, a centralno mjesto zauzima peć na drva koja prostoru daje poseban ugođaj tokom hladnijih dana. Veliki prozori čine da interijer djeluje prostranije nego što zapravo jeste. Svaki detalj pažljivo je biran kako bi spojio estetiku i praktičnost.
Organizacija prostora zasniva se na jasno definisanoj vertikalnoj podjeli funkcija, gdje prizemlje objedinjuje dnevni boravak i kuhinju u jedinstvenu cjelinu. Kuhinja je pozicionirana uz rub volumena, diskretno integrisana u prostor bez narušavanja njegove protočnosti, što omogućava nesmetan tok kretanja i vizuelni kontinuitet. 
Spavaća soba na ovoj etaži osigurava privatnost i lakoću korištenja, dok se druga, smještena na galeriji, izdvaja kao intimniji, gotovo povučeni nivo. Upravo ta zona na mezzaninu, otvorena prema krovu i definirana krovnim prozorima, donosi dodatnu prostornu dinamiku i specifičan doživljaj, pogled prema nebu postaje njen ključni arhitektonski element.
Jedan od najposebnijih elemenata ove lokacije je prostor ispred kuće, mala šumska oaza uređena kao mjesto za druženje i opuštanje. Staza od svijetlog šljunka vodi do otvorenog lounge prostora okruženog visokim borovima.
Garnitura za sjedenje i suptilna rasvjeta među drvećem stvaraju gotovo filmsku atmosferu, posebno u večernjim satima. Ovdje priroda nije samo pozadina, već aktivni dio iskustva boravka. Pogled na jezero Buško dodatno pojačava osjećaj izolacije i mira koji poziva na usporavanje i uživanje u jednostavnim trenucima.
*Projekat je predstavljen na temelju javno dostupnih informacija s Airbnb platforme. Autor projekta nije bio naveden u dostupnim podacima. Ukoliko ste vi radili projekat, rado ćemo dopuniti članak uz odgovarajući kredit.
TEKST: Ada Ćeremida
Kolektivno stanovanje je jedna od rijetkih tema koja se tiče gotovo svakog od nas, ali o kojoj rijetko govorimo kao o sistemskom pitanju.
U vremenu rasta cijena, ograničenog prostora i sve većih društvenih razlika, način na koji gradimo i planiramo stanove postaje ključno urbano i političko pitanje. Upravo zato kolektivno stanovanje ponovo dolazi u fokus evropskih razgovora o budućnosti gradova.
European Collective Housing Award okuplja projekte koji pokušavaju odgovoriti na ova pitanja kroz arhitekturu, ali i kroz društvene modele stanovanja. Nije riječ samo o zgradama, već o tome kako živimo zajedno, kako dijelimo prostor i kako gradimo zajednice.
Sutra će Sarajevo biti dio tog razgovora u Europe House Sarajevo , od 18:00 do 20:00h.
Foto: @mao_slovenia
European Collective Housing Award nastaje kao platforma koja pokušava redefinisati način na koji gledamo stanovanje u Evropi. Organizirana od strane Baskijski institut za arhitekturu i arc en rêve , ova nagrada ne fokusira se samo na estetiku projekata, već na njihov društveni i urbani utjecaj.
Ono što je posebno zanimljivo jeste struktura žirija. Uz arhitekte poput Carme Pinós i Jing Liu , u procesu odlučivanja učestvuju i sociolozi, istraživači i stručnjaci za nekretnine. Time se stanovanje promatra kao složen sistem, a ne kao izoliran arhitektonski zadatak.
Projekti koji se prijavljuju dolaze iz cijele Evrope, a obuhvataju i javne i privatne inicijative. Fokus je na onima koji nude odgovore na ključna pitanja: dostupnost, zajedništvo i dugoročnu održivost.
Foto: Sabina Hodović
U sklopu drugog izdanja nagrade organizirana je serija okruglih stolova u različitim evropskim gradovima. U Barceloni otvorena je tema planiranja stanovanja kroz različite skale, od pojedinačne jedinice do šireg urbanog sistema.
Tamo je posebno naglašena ideja da dobra urbana strategija može nadomjestiti slabosti pojedinačnih objekata, ali ne i obrnuto.
Foto: @eai_iae_
U Amsterdamu fokus je bio na stambenim zadrugama i pitanjima upravljanja javnim zemljištem. Rasprave su pokazale koliko su političke odluke ključne u određivanju kome prostor zapravo pripada.
Foto: @europeancollectivehousingaward
Sljedeća stanica je Ljubljana , gdje se razgovor vraća na prošlost kako bi se razumjele alternative za budućnost stanovanja. Ova turneja zapravo gradi širi evropski kontekst u kojem se lokalni problemi prepoznaju kao dio zajedničkog izazova
Foto: @mao_slovenia
Završni okrugli sto održava se u Europe House Sarajevo u saradnji sa ARRA kolektivom i upravo tu razgovor dobija dodatnu težinu.
Sarajevo danas otvara niz pitanja koja nisu nova, ali su sve urgentnija: kako planiramo stanovanje, za koga gradimo i pod kojim uslovima? Između tržišnih pritisaka, fragmentiranih strategija i rigidnih regulativa, čini se da prostor za integrisani pristup gotovo ne postoji.
Kolektivno stanovanje, koje je nekada bilo snažno upisano u razvoj evropskih gradova, pa i Sarajeva, danas se često svodi na izolirane projekte bez šire vizije. Upravo tu nastaje ključni problem: odsustvo sistema koji stanovanje tretira kao društveno pitanje, a ne isključivo kao investiciju.
Rad mlade arhitektice Dunje Krvavac , razvijen u okviru master istraživanja i nadovezan na praksu sa ARRA kolektivom, mapira upravo te pukotine između planiranja i realizacije, između onoga što je moguće i onoga što je dozvoljeno.
U tom kontekstu, sarajevski razgovor nije samo završetak jedne evropske turneje. On je prilika da se pitanja konačno jasno postave: kako možemo početi drugačije razmišljati o stanovanju i arhitekturi u BiH i šta nas danas u tome zapravo sprječava.
Foto: @arra_collective
“Naš četvrti i posljedni evropski okrugli sto o kolektivnom stanovanju će se održati u Europe House u Sarajevu, u ponedjeljak 20.04.2026. godine od 18.00 do 20.00.
Vjerujemo da, kako bi opravdala svoje ime, European Collective Housing Award mora slušati i dijelove Evrope koji, uprkos ogromnom talentu svojih arhitekata i stručnjaka, prečesto nisu uključeni u ovu raspravu.” ističu iz organizacije European Collective Housing Award, naglašavajući važnost uključivanja glasova koji su često izvan glavnih evropskih tokova arhitektonskog diskursa.
Foto: @europeancollectivehousingaward
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
