TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 16.3.2026.
Na riječnom otoku u Bihaću, svega nekoliko minuta hoda od centra grada, nalazi se mala drvena kuća koja djeluje kao da je izrasla iz pejzaža.
Skrivena među stablima i podignuta na čeličnim stubovima, ona istovremeno podsjeća na savremeni treehouse i reinterpretaciju tradicionalnih sojenica koje su nekada bile karakteristične za ovaj prostor.
Projekt potpisuje bihaćki IN/OUT arh. studio, a ideja je bila jednostavna: arhitektura koja ne dominira prirodom, već joj se prilagođava. Kuća je postavljena između stabala oraha i okrenuta prema rijeci Uni, pa veliki prozori i otvorene terase postaju okvir za pejzaž koji je stalno u pokretu.
Dolazak do kuće osmišljen je kao svojevrsni uvod u prostor. Drveni most vodi na mali otok na rijeci Uni, gdje saobraćaj prestaje, a staza duga stotinjak metara vodi kroz travnjak i voćnjak prije nego što se između stabala pojavi kuća. Ova sekvenca dolaska nije slučajna, već dio arhitektonske dramaturgije koja postepeno odvaja posjetioce od gradske svakodnevice.
Objekat je smješten između tri stabla oraha, po kojima je i dobio ime, a sama lokacija snažno je uticala na koncept projekta. Umjesto da se prostor raščisti i podredi arhitekturi, kuća je pozicionirana tako da zadrži postojeće drveće i maksimalno iskoristi prirodne vizure prema rijeci.
Osnovni koncept inspirisan je tradicionalnim sojenicama, objektima građenim na stubovima koji su u ovom dijelu Evrope poznati još iz vremena Japoda. Podizanje kuće na jednu etažu iznad tla omogućilo je sigurnost na riječnom otoku, ali i formiranje dodatnog prostora u prizemlju.
Čelični stubovi i lagana konstrukcija stvaraju dojam da volumen lebdi među krošnjama. Drvena fasada dodatno naglašava odnos kuće s okolinom, dok tamni tonovi omogućavaju da se objekat vizuelno stapa s vegetacijom.
Prostor ispod kuće pretvoren je u veliku natkrivenu terasu koja funkcionira kao ljetni dnevni boravak. Ovdje se nalazi stol za druženje, ali i mala vanjska kuhinja koja omogućava da se većina aktivnosti tokom toplijih mjeseci odvija na otvorenom.
Ovakvo rješenje pretvara prizemlje u fleksibilnu zonu između interijera i pejzaža. Terasa je ujedno mjesto s kojeg se najviše osjeća prisutnost rijeke, dok drveni strop i metalna konstrukcija stvaraju atmosferu zaklonjenog, ali otvorenog prostora.
Unutrašnjost kuće organizovana je kao kompaktan, ali funkcionalan prostor koji maksimalno koristi pogled prema rijeci i krošnjama. Veliki prozori postaju dominantan element interijera, pretvarajući pejzaž u stalni dio svakodnevnog iskustva boravka.
Materijali su namjerno zadržani u toplim, prirodnim tonovima: drveni podovi, drvene obloge i neutralni tekstili stvaraju smirenu atmosferu koja prati kontekst okoline.
Centralni dio interijera čini mali dnevni prostor s niskim stolom i klupom smještenom uz veliki prozor. Ovaj dio kuće djeluje poput produžetka terase, jer pogled direktno izlazi na rijeku i zelenilo.
Uz dnevni boravak nalazi se kompaktna kuhinja koja je projektovana kao funkcionalna niša. Minimalistički ormari i tamni radni elementi omogućavaju da kuhinja ostane vizuelno diskretna unutar malog prostora.
Spavaća soba smještena je uz veliki panoramski prozor koji gotovo u potpunosti otvara pogled prema drveću i vodi. Krevet je postavljen tako da jutarnje svjetlo ulazi direktno kroz krošnje, stvarajući osjećaj boravka u prirodi čak i kada ste unutra.
Drvene obloge zidova dodatno naglašavaju osjećaj topline, dok tekstilni detalji i ručno tkani motivi unose suptilnu referencu na lokalnu tradiciju.
Jedan od ključnih elemenata ovog projekta nije samo kuća, već i pejzaž koji je okružuje. Rijeka Una prolazi tik uz otok, a u neposrednoj blizini nalaze se mali slapovi koji stvaraju stalnu zvučnu kulisu prostora.
Veliki prozori i terasa osmišljeni su kao arhitektonski okvir za ovu prirodnu scenografiju, zbog čega granica između interijera i eksterijera gotovo nestaje.
Boravak u ovoj kući prirodno se nastavlja na aktivnosti koje nudi sama rijeka. Tokom ljeta gosti vrijeme provode kupajući se u Uni, vozeći kajak ili SUP, ili jednostavno posmatrajući tok rijeke s drvene platforme.
Zanimljivo je da se uprkos osjećaju izolacije kuća nalazi svega nekoliko minuta hoda od centra Bihaća, što ovu lokaciju čini jedinstvenim spojem prirode i urbanog života.
Ova mala kuća pokazuje koliko snažan arhitektonski koncept može nastati kada projekt reaguje na kontekst, umjesto da ga pokušava promijeniti. Podignuta na stubovima, skrivena među krošnjama i otvorena prema rijeci, ona djeluje kao produžetak pejzaža, a ne kao objekat koji ga prekida.
Možda je upravo u tome njena najveća vrijednost: arhitektura koja ne pokušava biti spektakularna, ali ostaje nezaboravna jer se savršeno uklapa u mjesto na kojem je nastala.
TEKST: Ada Ćeremida
Kolektivno stanovanje je jedna od rijetkih tema koja se tiče gotovo svakog od nas, ali o kojoj rijetko govorimo kao o sistemskom pitanju.
U vremenu rasta cijena, ograničenog prostora i sve većih društvenih razlika, način na koji gradimo i planiramo stanove postaje ključno urbano i političko pitanje. Upravo zato kolektivno stanovanje ponovo dolazi u fokus evropskih razgovora o budućnosti gradova.
European Collective Housing Award okuplja projekte koji pokušavaju odgovoriti na ova pitanja kroz arhitekturu, ali i kroz društvene modele stanovanja. Nije riječ samo o zgradama, već o tome kako živimo zajedno, kako dijelimo prostor i kako gradimo zajednice.
Sutra će Sarajevo biti dio tog razgovora u Europe House Sarajevo , od 18:00 do 20:00h.
Foto: @mao_slovenia
European Collective Housing Award nastaje kao platforma koja pokušava redefinisati način na koji gledamo stanovanje u Evropi. Organizirana od strane Baskijski institut za arhitekturu i arc en rêve , ova nagrada ne fokusira se samo na estetiku projekata, već na njihov društveni i urbani utjecaj.
Ono što je posebno zanimljivo jeste struktura žirija. Uz arhitekte poput Carme Pinós i Jing Liu , u procesu odlučivanja učestvuju i sociolozi, istraživači i stručnjaci za nekretnine. Time se stanovanje promatra kao složen sistem, a ne kao izoliran arhitektonski zadatak.
Projekti koji se prijavljuju dolaze iz cijele Evrope, a obuhvataju i javne i privatne inicijative. Fokus je na onima koji nude odgovore na ključna pitanja: dostupnost, zajedništvo i dugoročnu održivost.
Foto: Sabina Hodović
U sklopu drugog izdanja nagrade organizirana je serija okruglih stolova u različitim evropskim gradovima. U Barceloni otvorena je tema planiranja stanovanja kroz različite skale, od pojedinačne jedinice do šireg urbanog sistema.
Tamo je posebno naglašena ideja da dobra urbana strategija može nadomjestiti slabosti pojedinačnih objekata, ali ne i obrnuto.
Foto: @eai_iae_
U Amsterdamu fokus je bio na stambenim zadrugama i pitanjima upravljanja javnim zemljištem. Rasprave su pokazale koliko su političke odluke ključne u određivanju kome prostor zapravo pripada.
Foto: @europeancollectivehousingaward
Sljedeća stanica je Ljubljana , gdje se razgovor vraća na prošlost kako bi se razumjele alternative za budućnost stanovanja. Ova turneja zapravo gradi širi evropski kontekst u kojem se lokalni problemi prepoznaju kao dio zajedničkog izazova
Foto: @mao_slovenia
Završni okrugli sto održava se u Europe House Sarajevo u saradnji sa ARRA kolektivom i upravo tu razgovor dobija dodatnu težinu.
Sarajevo danas otvara niz pitanja koja nisu nova, ali su sve urgentnija: kako planiramo stanovanje, za koga gradimo i pod kojim uslovima? Između tržišnih pritisaka, fragmentiranih strategija i rigidnih regulativa, čini se da prostor za integrisani pristup gotovo ne postoji.
Kolektivno stanovanje, koje je nekada bilo snažno upisano u razvoj evropskih gradova, pa i Sarajeva, danas se često svodi na izolirane projekte bez šire vizije. Upravo tu nastaje ključni problem: odsustvo sistema koji stanovanje tretira kao društveno pitanje, a ne isključivo kao investiciju.
Rad mlade arhitektice Dunje Krvavac , razvijen u okviru master istraživanja i nadovezan na praksu sa ARRA kolektivom, mapira upravo te pukotine između planiranja i realizacije, između onoga što je moguće i onoga što je dozvoljeno.
U tom kontekstu, sarajevski razgovor nije samo završetak jedne evropske turneje. On je prilika da se pitanja konačno jasno postave: kako možemo početi drugačije razmišljati o stanovanju i arhitekturi u BiH i šta nas danas u tome zapravo sprječava.
Foto: @arra_collective
“Naš četvrti i posljedni evropski okrugli sto o kolektivnom stanovanju će se održati u Europe House u Sarajevu, u ponedjeljak 20.04.2026. godine od 18.00 do 20.00.
Vjerujemo da, kako bi opravdala svoje ime, European Collective Housing Award mora slušati i dijelove Evrope koji, uprkos ogromnom talentu svojih arhitekata i stručnjaka, prečesto nisu uključeni u ovu raspravu.” ističu iz organizacije European Collective Housing Award, naglašavajući važnost uključivanja glasova koji su često izvan glavnih evropskih tokova arhitektonskog diskursa.
Foto: @europeancollectivehousingaward
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
