TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 14.4.2026.
Gala večer Bonjour x Via Media je pažljivo osmišljena prostorna priča u kojoj se stvarnost pomjera, slojevi se preklapaju, a percepcija postaje dio dizajna.
Kroz koncept Down the Rabbit Hole, prostor je transformisan u niz scena koje brišu granice između funkcije i doživljaja. Upravo takvi projekti otvaraju zanimljivo pitanje: šta se iz jednog efemernog postava može prenijeti u dugotrajniji dizajnerski kontekst?
Zato smo odlučili pitati 6 stručnjakinja, svaka u svom polju od arhitekture do interijera i produkt dizajna koje su bile dio večeri kako one čitaju ovaj prostor ne kao gosti, već kao dizajnerice i arhitektice.
U razgovoru smo okupili različite perspektive od mladih arhitektica koje tek grade svoj autorski izraz, do dizajnerica koje već aktivno oblikuju interijere i proizvode. Zanimalo nas je kako profesionalno oko čita scenografiju jednog eventa: šta prepoznaju kao vrijedno, šta bi zadržale i na koji način bi to razvile dalje kroz vlastiti rad.
Umjesto klasičnih dojmova, fokus smo stavili na transfer ideje iz prostora eventa u stvarni dizajnerski proces.
Neira Sinanbašić, produkt dizajnerica i osnivačica Studio Neira: Svaka tema o Alisi u zemlji čuda me na prvu uvijek asocira na disproporciju. Taj izvrnuti odnos veličina može se na zanimljiv način primijeniti u dizajnu, poput šahovskog polja uvećanog do dimenzije u kojoj smo mi zapravo figure.
U mom dizajnerskom izričaju- možda bi neko vuneno klupko moglo biti povećano do te mjere da postane udobna fotelja.
Blanka Mišić, arhitektica i osnivačica ARTERIOR: U ovom set dizajnu najviše me privlači način na koji je kolorit korišten kao alat za reinterpretaciju poznatih motiva.
Kontrast crne i bijele dobija novu dimenziju kroz uvođenje akcentnih tonova, posebno crvene i ružičaste, koji prostoru daju slojevitost, dinamiku i dozu nadrealnog. Također, ukoliko pratite rad našeg biroa ''ARTERIOR'', znate da dosta elemenata iz ovog set dizajna možete naći i u našim projektima.
Neira Ahmetbegović, studentica arhitekture: U svom radu bih prenijela koncept lebdećih elemenata, čime dobijamo plafon kao živu scenografiju, a ne klasičnu horizontalnu granicu gdje se radnja inače završava. U vlastitom radu bih to razvila kao pomične panele, popraćene rasvjetom koja bi redefinisala sam osjećaj bivanja i atmosfere između čovjeka i arhitekture.
Volim kada neki film ili prostor daju osjećaj da imaju svoj vlastiti svijet s pomalo čudnim narativom u koji smo pozvani, a baš to smo večeras imali na Bonjour x Via Media Gala Night.
Emina Tsiligkros, magistrica arhitekture: Preuzela bih prije svega slojevitost i asimetriju, jer smatram da upravo ti elementi prostoru daju karakter i određenu dozu nepredvidivosti.
Ove principe bih primijenila tako da prostor nije odmah u potpunosti čitljiv, već da se postepeno otkriva kroz različite slojeve, visinske odnose i perspektive. Asimetrija bi služila za razbijanje monotonije i uvođenje osjećaja kretanja, stvarajući utisak da prostor uvlači korisnika dublje u njega.
Vizuelni izraz bih zadržala u svom pristupu, čisti i kontrastni elementi sa jednim izraženijim akcentom, uz kombinaciju sirovih i rafiniranih materijala, kako bi prostor djelovao istovremeno edgy i kontrolisano.
Belinda Pušić, arhitektica i osnivačica Belinda Design studio: Vaše postavke koje ste odradile za ovaj event su savršeno oblikovale navedenu temu i imale posebne detalje. Ideje pristupa tematskom dizajnu sa ovog seta bi iskoristila u izložbenim prostorima.
Prostorima koje posebno dizajniramo za promidžbu određenog brenda, predstavljanju njihovog novog proizvoda ili nove kolekcije.
Pri tome stvaramo opipljivu umjetničku postavku blisku samo tom cilju koji brend želi prenijeti svijetu u datom trenutku.
Foto: Privatna arhiva
Lejla Baraković, interijer dizajnerica i osnivačica Lejloou Interiors: Element koji bih najviše prenijela u svoje interijere jeste upravo igra perspektive i grafike, način na koji linije definišu prostor, vode pogled i stvaraju osjećaj dubine. Crno-bijelo nikada nije samo jednostavno. Volim kada interijer ima tu snagu. Kada nije samo lijep, nego ostavlja utisak.
Ključ je u balansu, kako ublažiti grafiku toplim materijalima i zadržati je kao pažljivo dozirani akcenat.
Foto: Privatna arhiva
TEKST: Ada Ćeremida
Dok mnogi arhitektonski događaji i dalje traže nove forme, ovogodišnje izdanje BIG SEE Festivala postavilo je jedno mnogo važnije pitanje: koliko je zapravo dovoljno?
Upravo tom idejom vodio se program festivala održanog u Portorožu, koji je okupio više od 3.000 arhitekata, dizajnera, proizvođača, investitora i stručnjaka iz cijelog svijeta.
Tema „Too Much? What Is Just Enough?“ otvorila je razgovor o odgovornosti, mjeri i smislu projektovanja u vremenu obilježenom hiperprodukcijom prostora, objekata i sadržaja.
Festival je po prvi put objedinio platforme BIG Architecture i BIG Design u jedinstven događaj koji je kroz predavanja, debate, izložbe i dodjele nagrada istraživao budućnost prostora i dizajna.
Važan dio programa činile su i BIG SEE Awards 2026 nagrade koje su prepoznale projekte nastale iz stvarnih potreba, lokalnih konteksta i pažljivo promišljenih intervencija. Umjesto spektakularnih gesti, žiri je nagradio arhitekturu koja gradi odnose s mjestom, zajednicom i okolišem.
Među ovogodišnjim Grand Prix dobitnicima nalaze se projekti iz Argentine, Japana, Austrije, Bahreina, Italije, Tajvana i brojnih drugih zemalja, a svaki od njih na drugačiji način govori o tome kako prostor može odgovoriti na savremene izazove.
Tokom dva dana u Portorožu, više od 3.000 profesionalaca iz cijelog svijeta okupilo se kako bi razgovarali o mjeri, odgovornosti i smislu stvaranja prostora u vremenu obilježenom hiperprodukcijom.
Ista pitanja bila su polazna tačka i za pokretanje Bonjour.DESIGN vertikale. Naš cilj nikada nije bio samo prikazivati projekte, nego razumjeti kontekst u kojem nastaju, istraživati njihov utjecaj i povezivati lokalnu scenu sa regionalnim i globalnim tokovima. 
Zato je partnerstvo s BIG SEE Festivalom za nas prirodan nastavak razgovora koji već godinama vodimo kroz arhitekturu, interijer i dizajn.
Među brojnim predavanjima, debatama i izložbama posebno mjesto zauzele su BIG SEE Awards 2026 nagrade, koje su ove godine izdvojile projekte nastale iz jasne ideje, stvarne potrebe i dubokog razumijevanja mjesta kojem pripadaju.
Smještena u zahtjevnom pejzažu argentinske delte, PALITOS Cabin razvija arhitekturu koja prihvata promjenjive uslove vode, izolacije i prirode. Projekt reinterpretira tradicionalni sistem kuća na stubovima kroz prefabrikovanu konstrukciju od eukaliptusovog drveta. Modularna logika i precizno sastavljeni elementi omogućavaju jednostavnu gradnju u osjetljivom okruženju. Rezultat je kuća koja djeluje istovremeno racionalno i duboko povezana s krajolikom koji je okružuje.
U srcu Atine, Veil istražuje savremeni model kolektivnog stanovanja kroz slojevitu fasadu koja filtrira svjetlo, zrak i poglede. Perforirani metalni paneli i pomične žaluzine stvaraju stalno promjenjivu arhitektonsku sliku.
Projekt uspješno balansira privatnost stanara i zajednički život kroz coworking prostore, zajednički krovni vrt i različite tipologije stanovanja. Na taj način reinterpretira poznatu atinsku polykatoikiju za novu generaciju urbanog života.
Ova obnova pokazuje kako se historijsko naslijeđe može prilagoditi savremenom životu bez gubitka identiteta. Tradicionalni prozori, drvene obloge i lokalni materijali pažljivo su restaurirani i integrirani u novi način korištenja kuće. Posebnu vrijednost donosi prenamijenjena štala koja postaje fleksibilan zajednički prostor. Održive tehnologije uvedene su diskretno, bez narušavanja karaktera objekta.
Projekt nastao za mlade iz socijalno ugroženih zajednica u Islamabadu obrazovanje posmatra mnogo šire od učionice. Šest spratova okuplja učionice, izložbene prostore, molitvene zone, terase i smještajne jedinice u jedinstven sistem podrške. Lokalni materijali, prirodna ventilacija i pažljivo kontrolisano dnevno svjetlo stvaraju okruženje koje gradi osjećaj dostojanstva i pripadnosti.
Iako primarno sportski objekat, ova zgrada postaje važan društveni orijentir za malu zajednicu. Inspirisana vezama između japanske i balijske kulture veslanja, ona povezuje sport, krajolik i lokalni identitet. Korištenje objekta daleko nadilazi sportske događaje, pretvarajući ga u mjesto okupljanja stanovnika svih generacija.
Muzej bisera u Bahreinu istražuje odnos između restauracije i savremene interpretacije kulturne baštine. Projekt vraća historijsku strukturu njenim izvornim temeljima, istovremeno stvarajući nove prostore za izlaganje. Koraljni kamen, vapnena žbuka i srebrni izložbeni prostor grade atmosferu koja povezuje tradiciju i savremenu muzeologiju.
Nekadašnji industrijski silosi pretvoreni su u novi urbani centar na obali Bremena. Zadržana je monumentalna betonska struktura, dok su unutar nje smješteni hotel, restorani, kancelarije i javne terase. Posebnost projekta leži u kružnim hotelskim sobama koje koriste postojeću geometriju silosa kao prostornu prednost.
Smješten na planinskoj lokaciji idealnoj za posmatranje zvijezda, observatorij pretvara naučnu infrastrukturu u javni prostor znanja i susreta. Osim istraživača, namijenjen je i lokalnoj zajednici te posjetiocima. Na taj način udaljena lokacija postaje nova kulturna i edukativna destinacija Kipra.
Nova centralna metro stanica u Napulju transformira tranzitni prostor u javni gradski pejzaž. Drvene konstrukcije velikih raspona unose toplinu u okruženje dominirano betonom, dok projekt istovremeno referira na vulkansku geografiju grada. Stanica više nije samo mjesto prolaska nego nova urbana kapija Napulja.
Nekadašnja ortopedska bolnica iz 1920-ih godina dobila je novi život kao savremeni obrazovni kampus. Umjesto luksuzne stambene prenamjene, zgrada ostaje dostupna javnosti kroz obrazovnu funkciju. Nova sportska infrastruktura pažljivo je integrirana bez narušavanja historijskog karaktera kompleksa.
Historijski park u Nitri obnovljen je kao savremeni javni prostor za odmor, igru i svakodnevni život. Nova mreža staza, igrališta, vrtova i plavo-zelene infrastrukture uspijeva spojiti ekologiju, društveni život i naslijeđe mjesta. Park zadržava svoj identitet, ali dobija novu relevantnost za buduće generacije.
Naizgled skromna poslovna zgrada koristi preciznu dimenziju od 910 mm kao alat za stvaranje odnosa između kancelarije i grada. Vrtovi, prolazi i prostori za susrete otvaraju kompaniju prema lokalnoj zajednici. Umjesto izolovanog radnog prostora, projekt gradi svakodnevnu razmjenu između zaposlenika i okruženja.
Privremeni paviljon pretvara istraživanje drvne kulture u javno iskustvo. Njegova forma funkcioniše kao otvoreni dnevni boravak grada, dok reinterpretacija lokalne drvene arhitekture stvara snažan osjećaj pripadnosti mjestu. Projekt pokazuje kako i kratkotrajne intervencije mogu ostaviti trajan kulturni trag.
Na listi ovogodišnjih Grand Prix pobjednika nema spektakularnih formi koje privlače pažnju same sebi. Umjesto toga, BIG SEE 2026 nagradio je projekte koji kroz pažljivo promišljene odluke odgovaraju na pitanja stanovanja, obrazovanja, kulture, infrastrukture i zajedničkog života. U vremenu kada arhitektura često pokušava biti glasnija od svog okruženja, ovi projekti podsjećaju da najveća vrijednost prostora često leži upravo u njegovoj sposobnosti da služi mjestu kojem pripada.
Za Bonjour.DESIGN, ova saradnja nije samo praćenje jednog od najvažnijih regionalnih događaja posvećenih arhitekturi i dizajnu. Ona je nastavak naše ambicije da kroz projekte, intervjue i analize gradimo prostor za ozbiljniji razgovor o tome kako danas projektujemo, živimo i oblikujemo svijet oko sebe. BIG SEE 2026 ponudio je mnogo odgovora, ali i otvorio nova pitanja koja ćemo nastaviti istraživati kroz naredne priče.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
