TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 19.1.2026.
Ako vam je poznata situacija da ujutro lijepo dekorišete sto u dnevnom boravku, a već navečer izgleda kao privremeno odlagalište svega što vam je bilo pri ruci, niste jedini.
Sto u dnevnoj sobi često postane najbrži test svakodnevnog života: tu završavaju daljinski, šolje, knjige, svijeće i sitnice koje nemaju svoje mjesto. Problem, međutim, nije u tome što ga “ne znate urediti”, nego u tome kako ga koristite.
Dobra vijest je da uredan i lijep sto ne zahtijeva stalno pospremanje, nego jedan pametan trik u načinu stiliziranja. Upravo taj pristup je ono što razlikuje sto koji uvijek izgleda smireno od onog koji se pretvori u haos čim dan krene.
Trik nije u dekoraciji, nego u zoniranju
Najveća greška kod stiliziranja stola u dnevnom boravku je tretiranje cijele površine kao jedne cjeline. U stvarnosti, sto se koristi tokom cijelog dana i mora imati jasnu strukturu.
Kada unaprijed definišete male “zone” na stolu, haos se nema gdje proširiti. Umjesto da sve stoji svuda, svaki predmet dobija svoj okvir i razlog zašto je tu.
Jedan podložak mijenja sve
Ako postoji jedan predmet koji odmah vraća osjećaj reda, to je pladanj ili veći podložak. On vizualno okuplja stvari i stvara dojam namjere, čak i kada se na njemu nalazi više predmeta.
Knjige, svijeća, mala posuda ili vaza, sve izgleda urednije kada je grupisano unutar jedne granice. Bonus je što se pladanj lako pomjeri ili očisti, bez stalnog preslagivanja.
Prazan prostor je dio dizajna
Sto ne mora biti popunjen da bi izgledao lijepo. Naprotiv, ostavljanje dijela površine praznim daje prostoru da “diše” i čini cijeli dnevni boravak smirenijim.
Taj slobodni dio stola je i praktičan tu se privremeno spušta šolja kafe ili knjiga, bez narušavanja estetike. Uredni interijeri često izgledaju tako upravo zato što nisu pretrpani.
Dekor koji trpi svakodnevni život
Birajte predmete koji su lijepi, ali i funkcionalni. Zatvorene kutijice za sitnice, dekorativne posude ili knjige koje se stvarno listaju rade puno bolji posao od “čistog” dekora koji stalno smeta.
Kada dekor ima svrhu, manja je šansa da će sto postati privremeno skladište. U tom balansu između estetike i upotrebe krije se tajna dugoročno urednog stola.
Sto u dnevnom boravku ne treba svaki dan ponovo dekorisati. Kada je osnovna postavka dobra, dovoljno je vratiti stvari na njihovo mjesto.
Upravo zato najbolji trik nije u dodavanju još jednog ukrasa, nego u jasnom sistemu koji prati vaš ritam života. Kada to postignete, sto ostaje lijep i uredan.
TEKST: Ada Ćeremida
U Gileriji se jasno vidi da dobar interijer ne nastaje iz kopiranja, već iz povjerenja, konteksta i hrabrih odluka.
Kada smo prvi put posjetili Gileriu, nedjeljno otvaranje imalo je gotovo ceremonijalni karakter kao prirodan nastavak priče koja je u Sarajevu počela puno ranije, izvan klasičnih ugostiteljskih okvira.
O toj fazi već smo pisali u našem ranijem tekstu, kada je Gileria tek otvorila vrata i potvrdila da iza nje stoji jasna ideja, a ne brzopleta ambicija. Ono što se tada tek naslućivalo, danas je jasno čitljivo i kroz prostor.
Upravo zato ovaj put gledamo Gileriju iz ugla interijera, kroz razgovor s Adnom Ahmedić Kadić, arhitekticom i dizajnericom koja potpisuje uređenje prostora kako je izgledao prije, kako se razvijao i zašto danas djeluje toliko prirodno u svom okruženju.
Od improvizacije do povjerenja u proces
Priča o dizajnu Gilerie nije započela klasičnim briefom. Kako nam je ispričala Adna, sve je krenulo spontano, gotovo usputno, nakon što je investitoru Adnanu ponudila pomoć. U početku je bio siguran da tačno zna šta želi, ali je vrlo brzo shvatio da je pametnije u proces ući zajedno s arhitektom.
Taj trenutak povjerenja bio je ključan jer su Adni su prepuštene gotovo sve odluke, bez miješanja i kočenja, što je omogućilo fluidan i brz razvoj koncepta.
Foto: Privatna arhiva
Jedna od najdražih faza bila je potraga za polovnom, vintage rasvjetom, s idejom da upravo ona postane vizuelni potpis prostora. Umjesto instant rješenja, birani su komadi s karakterom i istorijom, koji danas dominiraju interijerom.
Mali gabarit sa velikim zadatkom
Na raspolaganju je bilo svega 22 m² polusuterenskog prostora, sa portalima na jednoj strani i stepenicama unutar gabarita. U tako ograničenoj kvadraturi trebalo je smjestiti kuhinju, peć za pizzu, sjedenje, skladišni prostor i toalet arhitektonski izazov koji nije ostavljao mnogo prostora za greške.
Ideja da pizza peć bude fokus interijera postojala je od početka, ali kada je peć konačno stigla, postalo je jasno da njena prvobitno planirana pozicija ne funkcioniše.
Plan se morao mijenjati u hodu, što je unijelo nervozu kod investitora, ali i dovelo do boljeg rješenja. Danas je crvena peć ne samo tehnički element, već centralni vizuelni akcenat koji definiše prostor.
Neutralna baza kao prostor za karakter
Konceptualno, Gileria je zamišljena kao “očišćen” prostor bijeli zidovi, crno-bijele podne pločice i neutralna osnova koja dopušta slobodu u građenju identiteta.
Upravo ta minimalistička baza omogućila je slojevito dodavanje detalja: šank obložen zelenim pločicama s roza fugom, grubo izmaltani plafon, plavi skladišni moduli, diskretni drveni elementi i stolice u kombinaciji roza boje i pepito uzorka.
Posebno mjesto zauzimaju dizajnerski lusteri, među kojima su i Meblo Guzzini modeli, danas vrlo cijenjeni na tržištu, ali ovdje kupljeni kao polovni komadi i vraćeni u punu funkciju.
Kao završni sloj, umjetnička djela Hanne Dujmović prostoru su dala emotivnu dimenziju, zbog koje Gileria nije samo mjesto za jelo, već prostor koji se pamti.
Gileria pokazuje da dobar dizajn ne zavisi od kvadrature, već od jasne ideje, hrabrosti u odlukama i razumijevanja konteksta. Ovdje je interijer ravnopravan dio iskustva, jednako važan kao i pizza koja se u njemu priprema.
A možda je upravo zato Gileria danas jedno od onih mjesta u Sarajevu koja se ne zaboravljaju nakon prve posjete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
