TEKST: Ada Ćeremida

DATUM OBJAVE: 20.1.2026.

Nazvan po poznatoj balkanskoj priči Čardak ni na nebu ni na zemlji, ovaj penthouse u Torontu već u samom imenu nosi ideju prostora koji lebdi između svjetova.

Dizajniran prije 15 godina od strane studija Studio Pyramid, isti tim koji potpisuje i transformaciju viktorijanske kuće u torontskom naselju Summerhill, ovaj interijer danas djeluje gotovo jednako relevantno kao i u trenutku nastanka. 

Pod kreativnim vodstvom Alexandera Sashe Josipovića, Studio Pyramid i ovdje gradi prostor koji ne zavisi od trenda, već od jasnoće ideje. Smješten visoko iznad grada, s panoramskim pogledima i obiljem dnevnog svjetla, penthouse je zamišljen kao savremeni čardak prostor izdvojen od zemlje, ali duboko ukorijenjen u simbolici doma. 

Ovo nije priča o prolaznoj estetici, već o konceptu koji traje i dizajnu koji razumije vrijeme.


studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_1
 

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!


Riječ čardak označava prostor koji postoji između, uzdignut, izdvojen i otvoren prema pogledu, često smješten između tla i krova. Njeno porijeklo vezuje se za osmansku arhitektonsku tradiciju, gdje je čardak bio mjesto prelaza, posmatranja i privremenog zadržavanja, prostor koji nije bio ni sasvim unutra ni potpuno vani. 

Upravo tu ideju Studio Pyramid prevodi u savremeni arhitektonski jezik: penthouse koji lebdi iznad grada, ali ostaje duboko povezan sa životom ispod. On funkcioniše istovremeno kao zaklon i kao osmatračnica mjesto tišine, ali i snažnog vizuelnog kontakta s urbanim pejzažom.


studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_2

Penthouse kao savremeni čardak

Arhitektura penthouse-a oslanja se na otvorene planove, jasne osi kretanja i velike staklene površine koje brišu granicu između unutrašnjeg prostora i skyline-a Toronta. 

Dnevne zone se nižu bez rigidnih podjela, dok promjene u nivou, materijalima i svjetlu suptilno definišu funkcije. Baš kao tradicionalni čardak, ovaj prostor nije statičan on se mijenja tokom dana, reaguje na sunce, sjene i pogled. Grad postaje kulisa, ali nikada nametljiva.


studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_3
studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_6
studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_7

Interijer između racionalnog i emotivnog

Iako je dizajniran prije deceniju i po, interijer ne djeluje zastarjelo jer se ne oslanja na tadašnje trendove. Neutralna baza, prirodni materijali i pažljivo dozirani kolor-akcenti stvaraju atmosferu koja je i danas aktuelna, dok perzijski tepisi unose sloj dubine i vremena u savremeni okvir prostora.

Umjetnost i namještaj birani su kao snažni, ali kontrolisani momenti svaki komad ima svoju ulogu, ali nijedan ne preuzima prostor. Ovo je interijer koji razumije mjeru i ne boji se praznine.


studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_8
studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_9
studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_10

Zašto ovaj interijer i danas ima smisla?

Petnaest godina nakon nastanka, ovaj penthouse pokazuje zašto dobar dizajn ne stari. Ne zato što je neutralan, već zato što je konceptualno jasan. 

‘’Čardak ni na nebu ni na zemlji'' u torontoškoj interpretaciji nije nostalgična referenca, već savremena ideja doma kao prostora povlačenja, promišljanja i distance. U vremenu brzih promjena, ovakvi interijeri podsjećaju da trajnost dolazi iz značenja, a ne iz trenda.


studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_5
studio_pyramid_kuca_cardak_bonjour_ba_4

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Hans Fonk


Bonjour

Kako je Gileria dobila svoj prepoznatljivi interijer? Razgovarali smo s dizajnericom Adnom

TEKST: Ada Ćeremida

Kako je Gileria dobila svoj prepoznatljivi interijer? Razgovarali smo s dizajnericom Adnom Kako je Gileria dobila svoj prepoznatljivi interijer? Razgovarali smo s dizajnericom Adnom

U Gileriji se jasno vidi da dobar interijer ne nastaje iz kopiranja, već iz povjerenja, konteksta i hrabrih odluka.

Kada smo prvi put posjetili Gileriu, nedjeljno otvaranje imalo je gotovo ceremonijalni karakter kao prirodan nastavak priče koja je u Sarajevu počela puno ranije, izvan klasičnih ugostiteljskih okvira. 

O toj fazi već smo pisali u našem ranijem tekstu, kada je Gileria tek otvorila vrata i potvrdila da iza nje stoji jasna ideja, a ne brzopleta ambicija. Ono što se tada tek naslućivalo, danas je jasno čitljivo i kroz prostor. 

Upravo zato ovaj put gledamo Gileriju iz ugla interijera, kroz razgovor s Adnom Ahmedić Kadić, arhitekticom i dizajnericom koja potpisuje uređenje prostora kako je izgledao prije, kako se razvijao i zašto danas djeluje toliko prirodno u svom okruženju.

 



Od improvizacije do povjerenja u proces

Priča o dizajnu Gilerie nije započela klasičnim briefom. Kako nam je ispričala Adna, sve je krenulo spontano, gotovo usputno, nakon što je investitoru Adnanu ponudila pomoć. U početku je bio siguran da tačno zna šta želi, ali je vrlo brzo shvatio da je pametnije u proces ući zajedno s arhitektom. 

Taj trenutak povjerenja bio je ključan jer su Adni su prepuštene gotovo sve odluke, bez miješanja i kočenja, što je omogućilo fluidan i brz razvoj koncepta.


gilerija_pizzerija_sarajevo_bonjour_ba_1
gilerija_picerija_sarajevo_bonjour_ba_8

Foto: Privatna arhiva


Jedna od najdražih faza bila je potraga za polovnom, vintage rasvjetom, s idejom da upravo ona postane vizuelni potpis prostora. Umjesto instant rješenja, birani su komadi s karakterom i istorijom, koji danas dominiraju interijerom.


gilerija_picerija_sarajevo_bonjour_ba_6

Mali gabarit sa velikim zadatkom

Na raspolaganju je bilo svega 22 m² polusuterenskog prostora, sa portalima na jednoj strani i stepenicama unutar gabarita. U tako ograničenoj kvadraturi trebalo je smjestiti kuhinju, peć za pizzu, sjedenje, skladišni prostor i toalet arhitektonski izazov koji nije ostavljao mnogo prostora za greške.


gilerija_picerija_sarajevo_bonjour_ba_1



Ideja da pizza peć bude fokus interijera postojala je od početka, ali kada je peć konačno stigla, postalo je jasno da njena prvobitno planirana pozicija ne funkcioniše. 

Plan se morao mijenjati u hodu, što je unijelo nervozu kod investitora, ali i dovelo do boljeg rješenja. Danas je crvena peć ne samo tehnički element, već centralni vizuelni akcenat koji definiše prostor.


gilerija_picerija_sarajevo_bonjour_ba_3
gilerija_picerija_sarajevo_bonjour_ba_5

Neutralna baza kao prostor za karakter

Konceptualno, Gileria je zamišljena kao “očišćen” prostor bijeli zidovi, crno-bijele podne pločice i neutralna osnova koja dopušta slobodu u građenju identiteta. 

Upravo ta minimalistička baza omogućila je slojevito dodavanje detalja: šank obložen zelenim pločicama s roza fugom, grubo izmaltani plafon, plavi skladišni moduli, diskretni drveni elementi i stolice u kombinaciji roza boje i pepito uzorka.

 

gilerija_picerija_sarajevo_bonjour_ba_2

Posebno mjesto zauzimaju dizajnerski lusteri, među kojima su i Meblo Guzzini modeli, danas vrlo cijenjeni na tržištu, ali ovdje kupljeni kao polovni komadi i vraćeni u punu funkciju. 

Kao završni sloj, umjetnička djela Hanne Dujmović prostoru su dala emotivnu dimenziju, zbog koje Gileria nije samo mjesto za jelo, već prostor koji se pamti.


gilerija_picerija_sarajevo_bonjour_ba_7
gilerija_picerija_sarajevo_bonjour_ba_4

Gileria pokazuje da dobar dizajn ne zavisi od kvadrature, već od jasne ideje, hrabrosti u odlukama i razumijevanja konteksta. Ovdje je interijer ravnopravan dio iskustva, jednako važan kao i pizza koja se u njemu priprema. 

A možda je upravo zato Gileria danas jedno od onih mjesta u Sarajevu koja se ne zaboravljaju nakon prve posjete.

 
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Bonjour.ba 


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!