TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 29.12.2025.
U prostoru bez publike, u tišini koja prethodi prvom tonu, otkrili smo dinamiku u kojoj se muzika gradi polako, precizno i kolektivno. Upravo tu počinje priča o Novogodišnjem koncertu kakav publika rijetko ima priliku vidjeti.
Prošle sedmice bili smo iza zavjese baleta Krcko Oraščić, u trenucima kada Narodno pozorište diše tiše, ali intenzivnije nego ikad. Ovaj put vraćamo se na isto mjesto, ali s drugačijim razlogom.
Dok publika ulazi u salu 31. decembra, pred orkestrom Sarajevske Filharmonije se nalazi mnogo više od jedne večeri. Iza svakog Novogodišnjeg koncerta stoje dani proba, razgovora, ponavljanja i preciznih odluka, ali i ljudi koji ovu tradiciju drže živom.
Upravo zato, nekoliko dana prije koncerta, ušli smo tamo gdje publika rijetko ima priliku biti: u tišinu Narodnog pozorišta, u probe Sarajevske filharmonije i u razgovor s čovjekom koji posljednjih godina oblikuje njen zvuk maestrom Ivom Lipanovićem.
Maestro Ivo Lipanović, šef dirigent Narodnog pozorišta Sarajevo
Razgovor s maestrom Sarajevske filharmonije Ivom Lipanovićem
Narodno pozorište u tim satima ima posebnu atmosferu. Hodnici su polumračni, gotovo prazni, a svjetla u sali tek djelimično upaljena. Sala bez publike uvijek izgleda veća, tiša i iskrenija.
S maestrom se susrećemo upravo tamo gdje muzika inače nastaje ispred glavne scene. Biramo najprirodnije mjesto za razgovor: drugi red, tik uz pozornicu. Ispred nas reflektori već svijetle, a između redova preponatljivih plavih sjedišta vlada ona tišina koja prethodi zvuku.
Razgovor s njim ne počinje velikim riječima, već prisjećanjem. Govori nam o Sarajevskoj filharmoniji, o godinama zajedničkog rada, o odnosu koji se, kako kaže, gradi dugo i strpljivo. Posebno ističe jednu stvar: spremnost orkestra već na prvim probama.
U tome vidi najveću snagu Sarajevske filharmonije danas u profesionalnom, ali toplom odnosu, u ležernosti koja ne umanjuje preciznost, već joj daje sigurnost.
Dok govori o muzici, često se vraća Verdiju, o čijem Requiemu govori gotovo kao o ličnom pečatu. Spominje i operne produkcije, zahtjevne partiture koje traže potpuno drugačiji svijet od bel canta, ali i prve profesionalne koncerte koji ostaju kao tiha referenca cijelog života.
‘’Posebno mi je drag moj prvi profesionalni koncert u životu, koji sam dirigovao sa Mostarskim simfonijskim orkestrom. Bio je to mali, ali izuzetno značajan orkestar, i zato mi je posebno žao što danas, u tom obliku i tom gabaritu, više ne postoji.''
Ne insistira na sebi, insistira na procesu, na orkestru, na zvuku koji se ne gradi preko noći.
Jedan dio razgovora posebno ostaje s nama: kada govori o učenju. Prisjeća se savjeta svojih učitelja:
„Govorio mi je pokojni maestro Matačić, jedan od mojih učitelja, da treba ići na sve koncerte, na sve produkcije i na sve probe. Posebno kada dirigira loš dirigent ili režira loš reditelj – jer tada najjasnije vidiš šta ne treba raditi. Upravo se tu najviše nauči.
To me je vodilo kroz veliki dio mog života i vjerujem da se, uopšte gledano, u životu najviše uči iz loših situacija, a ne iz onih dobrih.“
Tamo gdje muzika nastaje
Nakon razgovora, penjemo se na treći sprat Narodnog pozorišta. Hodnici su tihi, gotovo meditativni. Prolazimo pored kancelarija, prostorija za probe, mjesta koja su decenijama svjedočila kulturnim trenucima ovog grada. Na samom kraju hodnika, u velikoj sali koja gleda prema Obali i rijeci, okupljen je orkestar.
Ispred vrata su instrumenti. Veliki koferi za kontrabase, manji za violine, svaki drugačiji, svaki sa svojim tragovima korištenja. Čak i prije nego što uđete u salu, jasno je da se ovdje nalaze različite ličnosti, ali jedan zajednički ritam.
Ulazimo tiho. Gotovo neprimjetno.
Muzičari su već na svojim mjestima, listaju note, tiho se dogovaraju, instrumenti se zagrijavaju. Nema nervoze, nema žurbe samo koncentracija i uzbuđenje koje se osjeti u zraku.
Kada maestro ulazi, prostor se prirodno umiri. Nekoliko riječi, mali znakovi, sitne korekcije. Zvuk se gradi sloj po sloj. Svaka sekcija ima svoje mjesto, svaki instrument svoju ulogu.
I upravo tu, u toj tišini između taktova, shvatate ono o čemu je govorio: profesionalizam koji ne isključuje toplinu. Kolektiv koji diše zajedno.
Publika će 31. decembra vidjeti gotov rezultat. Vidjet će savršeno usklađen orkestar, svečanu atmosferu i muziku koja zatvara jednu godinu i otvara novu.
Ali rijetko se vidi ovo: ljudi koji vole svoj zanat, koji dolaze pripremljeni, koji slušaju jedni druge i grade zvuk koji postaje prepoznatljiv.
Možda je upravo to ono što maestro želi prenijeti mlađim generacijama da muzika nije samo koncert, nego proces. Da se umjetnost ne dešava sama od sebe, nego kroz rad, disciplinu i zajedništvo.
Nećemo ovdje otkriti sve što nam je rekao o budućim planovima sa Sarajevskom filharmonijom, ali možemo reći ovo: zvuk koji se gradi, gradi se s namjerom i s vjerom da Sarajevo ima, i uvijek je imalo, ljude koji ovu tradiciju mogu nositi dalje. A ostatak našeg razgovora možete pogledati u Reelsu ispod.
Dok izlazimo iz sale, orkestar i dalje svira. Grad spolja već živi u decembarskoj gužvi, ali ovdje vrijeme stoji drugačije.
I baš zato se ovakvi koncerti čekaju cijele godine.
TEKST: Bonjour.ba - PR
Od 13. do 19. juna 2026. godine, Sarajevo postaje pozornica snova.
Sedam dana u kojima grad diše muzikom, umjetnošću i susretima; i u kojima različite forme izraza pronalaze zajednički prostor: od nezaboravnih plesnih uspomena do umjetničkih susreta, razgovora i istraživanja.
Ples ispred Zemaljskog muzeja BiH
Prvi dan festivala donosi lokaciju o kojoj se maštalo godinama. Po prvi put, plesni podijum se postavlja ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. U samom srcu grada, uz glavnu saobraćajnicu, publika će plesati ispred jedne od najljepših građevina u državi uz specijalni audio-vizuelni show koji će transformisati ovaj historijski simbol u modernu pozornicu snova.
Glavna zvijezda večeri je Denis Sulta, miljenik sarajevske publike čiji se set na Vilsonovom šetalištu od prije dvije godine još uvijek prepričava.
Sulta, poznat po nevjerovatnoj harizmi i nepredvidivim selekcijama, vraća se da publiku povede u nove snove, a podršku mu pruža snažna regionalna i lokalna postava: Ilija Djokovic, Bonjasky, Surrender Discipline, Doel i More Than You.
Krov Svjetlosti: Ples iznad gradskih ulica
Drugi dan rezervisan je za ples na najljepšem krov u gradu. Krov zgrade Svjetlosti, visoko iznad užurbanih ulica, jedna je od omiljenih lokacija svih sanjara Bašte snova.
Lineup predvodi rumunski virtuoz Priku. Kao jedno od najcjenjenijih imena minimal scene, Priku po prvi put dolazi u Sarajevo donoseći svoj prepoznatljiv, hipnotičan zvuk.
Lineupu se pridružuju i Affair, Fedja Knajdl, Torres, Lubnya, Not Yet, uz podršku novih snaga, Garden of Dreams talents.
Više od muzike: Spektakl u BKC-u
Festival i ove godine potvrđuje multidisciplinari karakter. U Bosanskom kulturnom centru (BKC), publika će imati priliku pogledati premijerno sarajevsko izvođenje predstave "Nebitno" u izvedbi talentovanog glumca Kerima Čutune.
Predstava dolazi u sklopu velike regionalne turneje, a uvrštavanje ovog dugo očekivanog spektakla u program Garden of Dreams Festivala potvrđuje viziju platforme koja spaja različite forme kreativnog izražaja.
“Od prvog dana željeli smo stvarati prostor u kojem se muzika prirodno susreće sa drugim oblicima umjetnosti. Danas naš Festival živi upravo tu ideju, kao platforma susreta, dijaloga i zajedničkog stvaranja.”, poručuju iz organizacije.
GARDEN OF DREAMS FESTIVAL: 13–19. JUNI 2026.
Ovo je samo prvi dio slagalice. Dok su cvjetovi umjetnika Benjamina Čengića i vizuelni identitet Nihada Hodžića već osvojili univerzum Bašte snova, publika s nestrpljenjem iščekuje ostatak programa koji će uskoro biti otkriven.
Sanjare očekuje sedam dana programa, nove, nikada otključane lokacije, globalni zvuk i multidisciplinarno iskustvo.
Kao uvertiru u novu sedmicu snova, pogledajte aftermovie prošlogodišnjeg izdanja koji oživljava uspomene na četiri tematski različita stagea i multidisciplinarni format festivala.
Ulaznice u prodaji
Ograničen broj ulaznica po promotivnim cijenama dostupan je putem servisa kupikartu.ba. Osigurajte svoje mjesto na vrijeme jer Sarajevo će od 13. do 19. juna ponovo postati Bašta snova. Vidimo se.
Foto: @gardenofdreams.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
