Sarajevo Film Festival večeras na Coca Cola Open Air Cinema donosi istinski filmski doživljaj, projekciju filma La Grande Bellezza (Velika ljepota) Paola Sorrentina, filma koji je 2014. godine nagrađen Oscarom za najbolji strani film.

Ovo ostvarenje, raskošno i introspektivno, jedno je od onih koje su obilježile svjetsku kinematografiju protekle decenije i potvrdile Sorrentina kao autora koji se ne boji postavljati teška pitanja kroz filmsku estetiku.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sarajevo Film Festival (@sarajevofilmfestival)

Protagonist Jep Gambardella, bonvivan i hroničar rimskog društvenog života, vodi nas kroz priču o hedonizmu, nostalgiji i potrazi za smislom. Bogate vizure Rima, spoj ironije i melanholije te emotivna snaga slike čine da ‘Velika ljepota’ nije samo film već i iskustvo koje se doživljava svim čulima.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by 🎥MOVIESPHERE🎥 (@movie.sphere)

Jučer je publika u Sarajevu imala priliku upoznati Sorrentina i izbliza, kroz Masterclass koji je održan u okviru Festivala. Govoreći o svom stvaralaštvu, naglasio je da film mora ostati nesavršen, baš poput života. 




“Moji filmovi su o osjećaju, a ne o dramaturgiji. Volim muziku, knjige, nogomet i sve to ulazi u moje priče”, rekao je, podsjetivši okupljene da umjetnost ne traži savršenstvo nego iskrenost.




Publika je imala priliku čuti i da inspiraciju pronalazi u svakodnevici, u trenucima radosti i tuge, u ljudima i njihovim pričama, u muzici i knjigama. Njegov opis procesa stvaranja filma bio je jednako fascinantan kao i njegovi kadrovi: jednostavan, ali dubok, oslobođen lažne grandioznosti, a opet pun emocije.




Večerašnja projekcija ‘Velike ljepote’ stoga nije tek povratak jednog velikog filma na veliko platno, već i prilika da se Sorrentinove riječi dožive kroz prizmu njegovog djela. 




Film koji slavi, ali i preispituje ljepotu, život i prolaznost, večeras će za Sarajevo Film Festival još jednom podsjetiti zbog čega je kino iskustvo nezamjenjivo.

Foto: PR

Džejla Ramović, prepoznatljiva po emotivnim interpretacijama na muzičkoj sceni, sada debituje u igranom filmu u režiji bh. režisera Harisa Dubice.

Riječ je o projektu koji obećava da će bh. filmografiju predstaviti s umjetničkom elegancijom uz sugestivnu priču, bajkovite lokacije, te balans između nostalgične poetičnosti i savremenog izraza. 

Sve je počelo knjigom. Haris Dubica je prije nekoliko godina napisao „Pisma snova“, intimnu priču koja se ubrzo našla u rukama mnogih čitatelja i izrasla u svojevrsni bestseler. Roman, satkan od nostalgije, ljubavi i osjećaja pripadnosti, sada dobija novu, filmsku, dimenziju.

 

Foto: @safet_hadzimusic

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Adna (@adnica_adnica)

Šta znamo o produkciji do sada?

Haris Dubica je prvobitno je pisao scenarij, koji je potom prerastao u knjigu, a sada je ta knjiga ponovno adaptirana u filmski materijal. Snimanje je započelo 3. augusta 2025. u Cazinu na lokacijama kao što su Alagića kuće i Stari grad Ostrožac, a nastavlja se u Sarajevu, drugim dijelovima BiH, pa čak i u Švicarskoj, što priči daje transcendentnu dimenziju iseljeničkog i povratničkog iskustva.







Priča je smještena na prijelazu osamdesetih u devedesete, u vremenu kada se svijet oko junaka mijenjao brže nego što su oni sami stizali odrastati. Upravo ta emotivna nit, između prošlosti i budućnosti, između odlaska i povratka, ono je što Dubica sada prenosi na veliko platno.

Film nosi snažnu poruku očuvanja identiteta, povezanosti s rodnim krajem i hrabrog stvaranja budućnosti u BiH, uz emotivnu priču o odrastanju, ljubavi i povratku kući.

Foto: @jeffrey.dzn  

Likovi i lica koja nose priču  

Što je privuklo pažnju na produkciju jeste i glumačka ekipa. Džejla Ramović, do sada poznata po muzičkom talentu i moćnom vokalu, ovim projektom se prvi put okušava pred filmskom kamerom. Sama priznaje da je osjećala tremu, ali i da je nova uloga otkrila drugačiju vrstu umjetničkog izražavanja. Na svom Instagramu ponosno je objavila fotografije sa seta i naglasila: „Septembar je u znaku novih početaka“.

Foto: @safet_hadzimusic

Njoj na sceni društvo pravi Tarik Filipović, dobro poznato lice regionalne publike, koji u filmu utjelovljuje poštara, "dobrog duha Sarajeva", tihog čuvara pisama i sjećanja. Njegova figura postaje simbol topline i upornosti u vremenu promjena. 

Foto: @jeffrey.dzn  

Uz njih, Harun Ćehović donosi mladalačku energiju i slojevitu interpretaciju, oblikujući lik čije dileme i strahovi lako pronalaze odjek kod publike.







Ono što isčekujemo je projekat koji spaja umjetničku naraciju i autentične bosanskohercegovačke motive snimanje širom zemlje, emotivna dubina i glumački spoj poznatih lica i svježih talenta.  On spaja generacije, podsjeća na snagu pripovijedanja i otvara nova vrata domaćem filmu.

Foto: @safet_hadzimusic

Za Džejlu Ramović ovo je početak jedne drugačije karijerne putanje, za Tarika Filipovića još jedan izazov koji potvrđuje njegovu svestranost, a za Harisa Dubicu prilika da svoju priču pretoči u kolektivno filmsko sjećanje. 

Ono što ostaje jeste očekivanje hoće li ova ekranizacija uspjeti uhvatiti onaj isti osjećaj koji je roman pretvorio u priču koja putuje od čitatelja do čitatelja, a sada i na platnu.
 

Foto: @jeffrey.dzn , @safet_hadzimusic