TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 19.8.2026.
Nekoliko sati prije nego što će zajedno izaći pred sarajevsku publiku, ekipu filma „Virus patološke dobrote“ uhvatili smo na jednoj sasvim drugačijoj festivalskoj pauzi.
Sarajevo Film Festival ima onu posebnu sposobnost da vam u istom danu spoji crveni tepih, premijeru, razgovor o filmu i sasvim običnu kafu nekoliko ulica dalje. Upravo smo tako, nekoliko sati prije sarajevske premijere filma Virus patološke dobrote, u KAWA-i sjeli s Predragom Ličinom, Nikolom Đuričkomi Hristinom Popović.
Film je satirična SF crna komedija koja nas vodi u Zagreb 1983. godine, gdje usred snježne noći u stan Zorke Vasiljević ulazi goli muškarac tvrdeći da je stigao iz 2031. kako bi spriječio pandemiju Virusa patološke dobrote. Ono što na početku zvuči kao potpuno nevjerovatna priča polako postaje sve manje nevjerovatno. Scenarij je Predrag Ličina napisao prema vlastitoj istoimenoj priči iz zbirke Bljuzga u sumrak, a glavne uloge nose Hristina Popović i Nikola Đuričko, uz Gordana Kičića, Tihanu Lazović Trifunović, Gorana Bogdana i Radeta Šerbedžiju.
Interes za film bio je dovoljan da, uz premijeru 19. augusta u UNIQA Ljetnom kinu Stari Grad, dobije i dodatnu projekciju 21. augusta u 20 sati u Cineplexxu Sarajevo.
Dočekali smo ih u KAWA-i usred jednog od onih vrelih sarajevskih festivalskih dana, pa se cijelo snimanje vrlo brzo preselilo između njenog balkona, hlada i kratkih pauza uz kafu. Ekipa je stigla raspoložena pred večerašnju premijeru, a razgovori su se jednako često pretvarali u smijeh koliko i vraćali filmu. Umjesto klasičnog festivalskog razgovora, svakome od njih postavili smo po jedno pitanje iza scenarija i provjerili je li nešto od onoga što ćemo gledati nastalo tek na setu. 
Film je nastao prema vašoj vlastitoj istoimenoj priči, ali ono što funkcioniše na papiru ne mora nužno funkcionisati i pred kamerom. Šta vam je bilo najzanimljivije ponovno otkriti u vlastitoj priči kada ste je počeli prevoditi u film, kroz glumce, prostor i ritam?
„Najinteresantnije su nam bile kao glumačke izvedbe.“
A kada smo ga pitali za detalj sa samog snimanja koji mu se posebno izdvojio, vratio nas je na tempo u kojem je cijeli film morao nastati:
„Pa najbolja anegdota što smo mi film snimili u 15 dana. 15 snimajućih dana smo zapravo imali kao tri tjedna, ali koji na kraju pada u 15 dana. Jer kao ovaj niskobudžetni film i trebalo je kao sve stići, a kao moraš malo i raskadrirati i svašta i voziti s kamerom. To je bio zapravo užasno izazovno.“
U filmu Nikola Đuričko igra Luku Radivojevića, jednog od centralnih likova priče koja bez mnogo upozorenja prelazi iz svakodnevice u naučnu fantastiku.
U filmu igrate Luku Radivojevića, u priči koja spaja crnu komediju, naučnu fantastiku i putovanje kroz vrijeme. Kako ste tražili pravi ton za Luku unutar tako pomjerenog svijeta filma, a da on kao lik i dalje ostane potpuno uvjerljiv?
„Ne mogu reći da sam nešto naročito gradio ja. Dosta je Peđa već izgradio u tom scenariju svom.
Ono gdje smo se malo poslije poigrali je, na biografiji lika. Prosto kao šta je njega nagnalo da se upusti u tu pustolovinu, jer on se negdje na izvjestan način odriče svog života da bi spasio svijet.
Ali opet, ima tu jedna ta mala i romantična crta, oko ljubavi i svega.“
Hristina Popović igra Zorku Vasiljević, ženu u čiji stan jedne noći ulazi stranac s pričom koju bi gotovo svako prvo odbacio kao nemoguću. Upravo kroz njenu reakciju publika ulazi u svijet filma i počinje zajedno s njom preispitivati gdje završava apsurd, a počinje stvarnost.
Zorka je osoba u čiji stan usred snježne noći ulazi muškarac koji tvrdi da je stigao iz 2031. godine, a ona je uvjerena da je riječ o prevarantu sve dok njegova predviđanja ne počnu da se ostvaruju. Šta vam je bilo najzanimljivije u građenju njene reakcije na situaciju koja iz nečega potpuno nevjerovatnog postepeno postaje stvarna?
Hristina je pitanje dočekala uz smijeh i odmah ga okrenula na onu vrstu suhog humora zbog kojeg je i sam razgovor vrlo brzo otišao u zabavnijem smjeru.
„Najzabavnije mi je bilo to što mi se u stanu pojavio gol muškarac. Zapravo 2. To je najzabavnije, da.“
Nikola Đuričko: Dobra satira za mene uvijek počinje kada čovjek nešto razume, onda može biti satiričan po tom pitanju.
Hristina Popović: Na setu se najviše zabavljam kada mi se stvore kolege gole u kadru. Dva.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Na ZONA partyju uhvatili smo Ivonu Baković za nekoliko minuta pred našim objektivom, baš u periodu u kojem njena karijera sve prirodnije prelazi između Sarajeva, Minhena i evropskih filmskih setova.
Na ZONA partyju tokom 32. Sarajevo Film Festivala nastavili smo našu malu Bonjour.portraits seriju s Ivonom Baković. Nekoliko minuta, jedan kratki editorial i jedno pitanje bili su dovoljni da zavirimo u karijeru koja se posljednjih godina poprilično proširila van Sarajeva.
Ivona je završila Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu 2021. godine, a danas je profesionalno bazirana u Minhenu. Ipak, njena veza sa Sarajevom nije ostala samo na studiju: igrala je u Narodnom pozorištu Sarajevo, Pozorištu mladih i Sarajevskom ratnom teatru, prije nego što je svoj rad počela paralelno graditi i na njemačkoj sceni.
Bosanski, hrvatski i srpski su joj maternji jezici, govori i engleski i njemački, a ta jezička širina već se vidi i u projektima koje bira.
Preseljenje u Minhen nije značilo samo novu adresu.
Ivona posljednjih godina sarađuje s rediteljicom Christiane Mudra i ekipom Investigative Theater. U predstavama Xploit i freiheit.exe igra na njemačkom jeziku, dok paralelno nastupa i s münchenskom improvizacijskom teatarskom grupom Bake This na engleskom.
To nam je možda i zanimljiviji dio njenog trenutnog profila od jednostavne podjele na „domaću“ i „međunarodnu“ karijeru. Kod nje se nekoliko scena razvija istovremeno: Sarajevo joj je dalo glumačku bazu, dok joj je Minhen otvorio prostor za novi jezik, drugačiju teatarsku formu i potpuno novu publiku.
Uz glumu, radi i kao edukatorica glume za djecu, a piše i poeziju.
Među njenim recentnim i nadolazećim projektima nalazi se četvrta sezona serije Državni službenik, u kojoj igra Elenu, kao i kratki film Danas Bjanke Pašić, gdje tumači Selmu.
Tu je i češki dugometražni film Kde končí láska Milana Cieslara iz 2025. godine, u kojem Ivona igra jednu od glavnih uloga, Kateřinu Tesařovu. Film je još jedan korak u njenom radu izvan regionalne produkcije i još jedan jezik i filmsko tržište u njenoj rastućoj filmografiji.
Njemačka televizija također je već dio tog CV-a. U ZDF-ovom dugovječnom formatu Aktenzeichen XY … Ungelöst pojavila se kao Amanda da Silva.
Triler, drama, evropski film, istraživački teatar, improvizacija: trenutno je možda lakše nabrojati registre kroz koje prolazi nego pokušati joj dodijeliti jedan.
Iza nje su vrlo različiti projekti, od Državnog službenika do kratke drame Danas, pa nas je zanimalo šta još nedostaje na toj listi.
Koji bi žanr Ivona Baković voljela istražiti idući?
Odgovor je stigao gotovo bez razmišljanja: nešto smješteno u srednji vijek.
Kada nakon toga pogledamo mačevanje, streličarstvo i historijski ples na njenom CV-u, čini nam se da je pola pripreme već riješeno.
Ostatak odgovora ostavljamo Ivoni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
