Može li se strpljenje utkati u umjetnost, a tradicija pretvoriti u savremeni izraz? Upravo to pokazuje Zehra Bakou kroz svoje ručno vezene priče na platnu.

U svijetu u kojem brzina diktira ritam, Zehra Bakou bira iglu i konac da ispriča priče koje odolijevaju vremenu. Zehra stvara vez na slikarskom platnu, spajajući klasične tehnike sa savremenim senzibilitetom. 

Njeni radovi su čin nostalgije i most između generacija. Dok mladi često traže nove vizuelne jezike, Zehra pokazuje da su naši stari motivi i dalje neiscrpan izvor inspiracije, a vez postaje prostor dijaloga između tradicije i sadašnjosti.

U našem razgovoru, Zehra otkriva kako pristupa svom radu, šta za nju znači njegovanje baštine i kako vidi ulogu veza u današnjem vremenu. Donosimo vam njene misli, inspiracije i poruke utkane u svaki ubod igle.

Vaš prvi susret s vezom sigurno je bio poseban. Možete li nas vratiti na taj početni trenutak  kada ste prvi put shvatili da igla i konac postati vaš način izražavanja?  

Moja ljubav prema vezu rodila se sasvim spontano, iako sam još od malih nogu osjećala privlačnost prema tom svijetu, jer je i moja mama izrađivala goblene koji su krasili zidove našeg doma. 

Ona me nikada nije forsirala da se bavim vezom, ljubav prema ovom umjetničkom izrazu javila se sama, kada sam po prvi put uzela konac i platno u ruke i to na radionici vezanja na kojoj sam se slučajno našla. 


Moja prijateljica, primijetivši moju novu strast, odlučila mi je pokloniti konac i platno, sjećam se, bio je to žuti konac na bijelom platnu. Od tog trenutka zaljubila sam se u vez i shvatila da je on način da izrazim sebe.


Ručni rad često se marginalizira kao hobi, a vi dokazujete da može biti ozbiljan profesionalni put.   

Šta vam je bilo najvažnije da pokažete kroz LART?  

LART je nastao iz moje želje da mladim ljudima pokažem koliko je vez predivan i važan dio naše tradicije, i da dokažem da nije zastario. Kroz LART spajam line art i tradicionalni vez, stvaram novi oblik umjetnosti koji poštuje naslijeđe, ali ga istovremeno približava modernom dobu. 

Moj cilj je bio pokazati da rukotvorina može biti ozbiljan, profesionalan i kreativan put, te inspirisati druge da prepoznaju ljepotu i vrijednost ovakvog izraza.
 

Tradicionalno, vez se stoljećima prenosio unutar porodice. Danas vi od toga gradite svoj profesionalni rad.   

Da li smatrate da mladi ljudi kroz ovakve prakse mogu pronaći i karijeru i duboku povezanost sa svojim korijenima?  

U brzom tempu života u kojem živimo, važno je zastati i dati sebi vremena da se opustimo. Vez je savršen način za to, ali istovremeno nas podsjeća na ljepotu tradicije i na sve što su radile naše nane i majke. 


Smatram da tehnologija i mašine nikada ne mogu zamijeniti ručni rad, a drago mi je vidjeti da sve više mladih pronalazi prave vrijednosti u takvom radu i interesuje se za naše naslijeđe. 

Tako kroz vez mladi mogu pronaći i karijeru i dublju povezanost sa svojim korijenima.


U vašem radu spajate stare motive i savremeni izraz. Kako pronalazite balans između očuvanja tradicije i njenog modernijeg prikaza?  

Svako vrijeme nosi svoje ljepote i promjene. Smatram da je važno tradiciju modernizovati onoliko koliko to ne narušava njenu autonomnost i unikatnost. 

Kroz konac i stare tehnike održavam osnovu tradicije, a kroz moderan dizajn je prilagođavam vremenu u kojem živimo. Na taj način staro i novo koegzistiraju u harmoniji, čuvajući autentičnost, ali je istovremeno približavajući savremenom oku.


U vremenu kada digitalni sadržaji dominiraju, vi birate rukotvorinu koja je sporija, ali trajnija.   

Da li smatrate da je upravo ta trajnost ono što će vez održati relevantnim i za generacije koje dolaze?  

Apsolutno. Mislim da rukotvorine, svojim sporijim procesom i pažnjom koja se ulaže u svaki detalj, posjeduju trajnu vrijednost koju digitalni sadržaji ne mogu zamijeniti. 

Ta trajnost i autentičnost čine vez relevantnim i za buduće generacije, jer u sebi nosi priču, tradiciju i ljudsku posvećenost, što je nešto što se ne može replicirati mašinama ili instant sadržajem.


Vaši radovi nastaju na platnu, ali ponekad koristite i manja kružna postolja.   

Privlači li vas ideja da u budućnosti radite i nešto veće, možda vezove koji prelaze u drugačije dimenzije?  

U početku sam radila isključivo na slikarskom platnu, ali kako volim izazove, odlučila sam se okušati i u radu na đerđefima, torbama, pa čak i omotima za indekse i pasoše. 

U budućnosti planiram proširiti svoj rad i na odjevne predmete, posebna motivacija mi je da u svijetu prepunom konzumerizma i zagađenja unesem novu vrijednost u stare odjevne predmete, stvarajući nešto jedinstveno i održivo. 

Ideja da vez prelazi u različite dimenzije i objekte izvan platna me izuzetno inspiriše i motiviše.


 

Foto: Zehra Bakou

SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.

SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.

U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.



Šta je SoMo Borac i zašto je važan?  

SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.

Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.

Foto: @somoborac

Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.

Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.



Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture  

Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.

Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.

Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.

U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.








Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.

Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…

• članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,

• prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,

• najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,

• na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,

• +14,92% u interakcijama publike,

• te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja  na društvenim mrežama.

Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.

Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.

Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji. 

Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.







Ko su finalisti SoMo Borca 2025?  

Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.

Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca. 




Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.

Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.

Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.

Vidimo se u Zagrebu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba arhiva