TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 16.6.2026.
Video umjetnost, eksperimentalni zvuk i prostor za sanjarenje susreću se ovog juna u Sarajevu. Uoči otvaranja izložbe „Drop On A Lens“ razgovarali smo sa Zlatkom Ćosićem o sporosti, prirodi i načinima na koje umjetnost može promijeniti naš pogled na svijet.
U okviru ovogodišnjeg izdanja Garden of Dreams Festivala, u saradnji s Galerijom Manifesto, sarajevskoj publici bit će predstavljena samostalna izložba video umjetnika Zlatka Ćosića.
Nakon prošlogodišnje festivalske saradnje s Aleksandrom Hemonom i Indigom, Ćosić se vraća s projektom „Drop On A Lens“, izložbom koja kroz eksperimentalne video forme i vizuelne distorzije istražuje krhkost ekosistema, identiteta i percepcije.
Njegovi radovi polaze iz stvarnog svijeta, vode, drveća, životinja i svakodnevnih prizora, ali ih transformišu u apstraktne pokretne slike koje pozivaju na sporije posmatranje i refleksiju.
U razgovoru za Bonjour govorio je o odnosu umjetnosti i muzike, ulozi umjetnika u digitalnom dobu te o tome zašto je ponekad najvažnije jednostavno zastati i pažljivo gledati.
Nakon prošlogodišnje saradnje sa Aleksandrom Hemonom i Indigom, ponovo se vraćate u Sarajevo u festivalskom kontekstu.
Koliko vam je bitan ovaj "dijalog" video umjetnosti sa muzičkom scenom i na koji način on mijenja način na koji publika konzumira klasičnu galerijsku postavku?
Često nastupam s muzičarima i DJ-evima, stvarajući iskustva obrade videa uživo, a mnoge od tih tehnika uključujem u svoje video umjetničke projekte.
Ove radove možete doživjeti u intimnijem okruženju u Galeriji Manifesto u sklopu izložbe Drop on a Lens. Nadam se da će posjetioci usporiti, provesti vrijeme s video radovima, slušati, meditirati, plesati, pronaći inspiraciju i dozvoliti sebi da sanjaju.
U ovogodišnjoj postavci "Drop On A Lens" koristite vizuelne distorzije kako biste transformisali poznate prizore u apstraktne forme.
Gdje prestaje dokumentarna stvarnost onoga što objektiv vidi, a počinje nova, intimna istina koju pokušavate prenijeti publici?
Sva moja videa i zvukovi potiču iz stvarnosti. Ponekad su izmijenjeni do neprepoznatljivosti, a ponekad otkrivaju tragove svog porijekla.
Vođeni pokretom, bojom, oblikom i zvukom, oni se razvijaju bez početka ili kraja, zadržavajući se u stanju postajanja – poput plesa, poezije i snova.
Izložba se bavi krhkostima naših ekosistema.
Na koji način digitalna umjetnost i eksperimentalni video, kao mediji koji su po prirodi "vještački", mogu pomoći ljudima da ponovo uspostave duboku i iskrenu empatiju prema prirodnom svijetu koji nestaje?
Većina mojih video radova došla je iz prirodnog svijeta vode, drveća, životinja i drugih živih elemenata. Sebe vidim kao digitalnog čuvara tih krhkih okruženja, stvarajući vizualne i zvučne podsjetnike na ono što imamo i ono što možemo izgubiti.
Kao video umjetnik, osjećam odgovornost da stvaram i dijelim radove koji podižu svijest, štite ono što cijenim i potiču dublje uvažavanje prirodnog svijeta. Kroz svoju praksu nadam se da ću doprinijeti zdravijoj i održivijoj budućnosti, kako za naše zajednice tako i za okoliš.
Sam naslov "Drop On A Lens" sugeriše nešto sitno, kapljicu koja mijenja pogled na čitav svijet.
Da li je u današnjem digitalnom dobu uloga umjetnika da nas natjera da usporimo i fokusiramo se upravo na te "sitne smetnje" kako bismo razumjeli širu sliku našeg postojanja?
I dalje vjerujem da umjetnici imaju moć da inspirišu i zabave, ali i da podučavaju, upozoravaju i otkrivaju alternativne mogućnosti.
Jedan od najvažnijih aspekata moje umjetničke prakse je sporost – proces učenja da budem strpljiv, pažljiv i selektivan. Trudim se da postanem dio okruženja, umjesto da žurim da ga zabilježim. Ponekad to znači tiho posmatranje, duboko slušanje i odabir da uopšte ništa ne zabilježim.
Često se vraćam na istu lokaciju više puta, dopuštajući sebi da se opustim, upijem okolinu, razmislim o onome što je prisutno, zapišem ideje i pustim ih da se razvijaju tokom vremena. Dajući radu prostor da se razvija, on počinje prirodno da se oblikuje.
Nadam se da će publika moći da se na sličan način uključi u moj rad. U galeriji pozivam posjetioce da uspore, provedu vrijeme s radom i otkriju suptilne detalje koji često ostaju nezapaženi u svijetu oko nas.
Garden of Dreams slavi kolektivne snove, dok vaši radovi često dotiču univerzalne ljudske strahove i čežnje.
Kako vizuelni šum i apstrakcija postaju univerzalni jezik koji razumijemo svi, bez obzira na naše lične ili geografske identitete?
U mojim videima apstrakcija postaje prostor ljepote, energije, pokreta i slikarskog izražavanja. Može izazvati emocije, probuditi sjećanja i odvesti nas u stanja sanjarenja i refleksije. Ima moć da izazove strah i čežnju, da uznemiri ili inspiriše, da nas ohrabri da progovorimo i da nam da hrabrost da stvorimo promjenu.
Umjetnost može sve to, a bavljenje njome je izvanredno putovanje. Dozvolite sebi da budete uronjeni u nju, da se prepustite njenim mogućnostima.
Ona hrani um, tijelo i dušu.
Poruka publici pred otvaranje izložbe?
Povedite prijatelja na izložbu. Provedite vrijeme s umjetnošću i pustite da se slegne. Kasnije podijelite piće ili obrok i razgovarajte o onome što ste doživjeli. Smijte se zajedno.
Sljedećeg dana zapišite nekoliko riječi ili utisaka koji su vam ostali u sjećanju. Pustite da vam misli lutaju. Fotografišite, slikajte, crtajte, pišite ili jednostavno slušajte svijet oko sebe. Ispričajte nekome priču.
Zatim idite u krevet i sanjajte.
Umjetnost ne prestaje kada napustite galeriju – ona se nastavlja u razgovorima, sjećanjima, razmišljanjima i malim kreativnim djelima koja slijede.
TEKST: Ada Ćeremida
Ljeto u Sarajevu uvijek traži onu jednu novu adresu koju ćete poslati u grupni chat uz “idemo ovdje?”. Ove sezone, mapa grada dobila je nekoliko mjesta koja spajaju kafu, umjetnost, muziku, večeru i ono najvažnije: razlog da malo promijenite rutu.
Ako vam se čini da stalno završavate na istim mjestima, ovo je lista koju ćete vjerovatno otvoriti više puta tokom ljeta. Sarajevo je dobilo nekoliko novih ili osvježenih adresa koje nisu samo “još jedan izlazak”, nego imaju svoju atmosferu, priču i razlog zbog kojeg se pamte.
Neke su za sporo ispijanje kafe, neke za večeru koja se planira unaprijed, neke za muziku koja se stvarno sluša, a neke za trenutak kada želite kupiti knjigu, print ili ploču i ostati malo duže nego što ste planirali.
U nastavku izdvajamo nova mjesta u Sarajevu koja ove sezone vrijedi obići, bilo da tražite plan poslije posla, vikend stanicu ili lokaciju za ljetni city date. 
Na adresi Pehlivanuša 5 nalazi se Hram, listening bar koji ne funkcioniše kao klasičan ugostiteljski objekat. Piće je ovdje dio iskustva, ali ne i njegova glavna definicija, jer je fokus na muzici, selekciji i atmosferi koja traži da se malo uspori.
Ideja prostora je susret različitih senzibiliteta, od arapskog new agea i turske psihodelije do post-punka i balearic selekcija. Hram se otvara svaki dan u 18:00, pa ga već zamišljamo kao večernju adresu za one izlaske koji ne moraju biti glasni da bi bili dobri. 
Mezzanin je nova galerija i print shop na adresi Ferhadija 16, posvećen mladim umjetnicima iz Bosne i Hercegovine i regiona. Prostor je zamišljen kao mjesto izložbi, ali i kao print shop u kojem će se moći kupiti radovi iz Mezzanin print kataloga.
Posebno zanimljiv dio priče je studio opremljen za sitotisak i linorez, kojem će umjetnici imati pristup za štampanje serija svojih radova. Mezzanin je jedna od onih adresa koje odmah mijenjaju ritam centra grada jer umjetnost približava publici bez distance i formalnosti.
Sarajevo Disk nije nova priča, ali njegova nova lokacija jeste razlog da ga ponovo stavimo na mapu. Shop se nalazi u centru Sarajeva, na adresi Radićeva 2, s ulazom iz ulice Obala, u prostoru koji mnoge mlađe generacije pamte kao mjesto izlazaka. 
Danas je to adresa za vinyl i CD izdanja, ali i za onu vrstu razgledanja koja lako završi kupovinom albuma koji niste planirali. Posebno nam je lijep taj obrat: prostor nekadašnjeg noćnog izlaska sada živi kroz muziku na drugačiji, mirniji i kolekcionarski način. 
Knjižara Pismo nalazi se na adresi Valtera Perića 11 i već zbog interijera djeluje kao mjesto u kojem ne želite samo kupiti knjigu i otići. Tu je i mali reading nook, zamišljen za sjesti, prelistati, zastati i pustiti da vas prostor malo uspori. 
Poseban šarm daju detalji lokalne izrade, uključujući komade iz Lejline radionice, kao i restaurirane Lupina stolice. Pismo je adresa za one dane kada vam treba tiši gradski plan, ali i mjesto koje izgleda dovoljno lijepo da ga pošaljete nekome uz “moramo ovdje”.
Strossa se nalazi na adresi Strossmayerova 3 i već na prvu ima onu energiju mjesta koje se bira ciljano, ne slučajno. Interijer potpisuje arhitekta Mak Vuk iz arhitektonskog studija ZEC, dok kuhinju predvodi chef Safet Salihović. 
Mi smo već probali meni i o tome pisali detaljnije kada je Strossa otvorena, pa ovu adresu sada stavljamo i na ljetnu mapu mjesta za večeru u centru grada. Ovo je spot za one dane kada želite da izlazak ima malo više strukture, lijep ambijent i razlog da rezervišete sto. 
Kexich cafe nalazi se na adresi Vladislava Skarića 8, u sklopu Thara Concept Store-a. Ovo je jedno od onih mjesta koja već na prvu imaju karakter, ali ne pokušavaju biti previše ozbiljna. 
Sve se vrti oko osjećaja, ne brzine, pa prostor funkcioniše kao produžetak dnevne sobe u koju dolazite da sjednete, odmorite i ostanete malo duže. Xbox, projektor i baštica za toplije dane daju mu dodatni sloj, pa Kexich nije samo mjesto za kafu, nego i mala zona za druženje. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
